Zaklada prof. dr. Marijan Hanžeković dodijelila je 20. siječnja 2022. nagrade za najbolje znanstvene radove u 2021. godini. 

U redovitoj kategoriji nagrađena je Ivana Rukavina za rad Evaluation of macroeconomic outcomes and seven-year membership of Croatia in the European Union, a u studentskoj kategoriji nagrađeni su Patrik Barišić i Tibor Kovač za rad The effectiveness of the fiscal policy response to COVID-19 through the lens of short and long run labor market effects of COVID-19 measures. 

Prezentacije nagrađenih radova dostupne su na gore navedenim poveznicama, a snimka prezentacije na stranicama Zaklade.

U novom posebnom broju časopisa Public Sector Economics gostujući urednici Milan Deskar-Škrbić i Darjan Milutinović odabrali su radove koji pružaju analitičku pozadinu za rasprave o gospodarskim i fiskalnim učincima recesije uzrokovane pandemijom. Dubravko Mihaljek u članku Interactions between fiscal and monetary policies: a brief history of a long relationship uspoređuje mješavinu politika u vodećim gospodarstvima tijekom pandemije s odabranim prošlim kriznim razdobljima. Vladimir Arčabić i Frane Banić u članku Characteristics of fiscal policy in Croatia: does it depend on the phase of the business cycle? analiziraju cikličnost fiskalne politike i održivost duga. Lovorka Grgurić, Ozana Nadoveza Jelić i Nina Pavić u članku The interplay of supply and demand shocks: measuring potential output in the COVID-19 pandemic ukazuju da je pandemija utjecala i na ponudu i na potražnju hrvatskog gospodarstva te zaključuju da je u 2020. došlo do značajnog pada potencijalnog BDP-a praćenog rekordno velikim negativnim proizvodnim jazom. Hrvoje Šimović, Maja Mihelja Žaja i Marko Primorac u članku Fiscal (un)sustainability of the Croatian healthcare system: additional impact of the COVID-19 crisis naglašavaju da je pandemija produbila i pogoršala već postojeće probleme financiranja hrvatskog zdravstvenog sustava, ali je vide i kao priliku za početak rješavanja problema provedbom reformi i na prihodovnoj i na rashodovnoj strani zdravstvenog sustava. Gonzalo Gómez Bengoechea u članku The impact of the COVID-19 crisis on income distribution under different protection schemes: the case of Spain koristi podatke ankete kućanstava za procjenu troškova zatvaranja (lockdown) u okviru tri različita programa zaštite za osobe s niskim primanjima. Teboho Jeremiah Mosikari i Joel Hinaunye Eita u članku Asymmetric effect of government debt on GDP growth: evidence from Namibia ukazuju da je povećanje državnog duga povezano sa sporijim rastom BDP-a i obrnuto – smanjenje duga pomaže povećanju rasta BDP-a.