U organizaciji Instituta za javne financije Judita Cuculić Župa, ekonomistica Europske komisije u Hrvatskoj, održala je 26. travnja 2021. virtualno predavanje na temu „EU odgovor na Covid krizu – mehanizam za oporavak i otpornost: što Hrvatska može očekivati?“. Predstavila je europski odgovor na COVID krizu sa specifičnim naglaskom na Mehanizam za oporavak i otpornost koji je financijski potpomognut sa 750 mlrd eura (dok je Višegodišnji financijski okvir 2021-2027. „težak“ 1074 mlrd eura. Još 100 mlrd eura kroz SURE program usmjereno je za zaštitu radnih mjesta, dok nove mjere ECB-a iznose 750 mlrd eura. Cuculić Župa je naglasila kako će Hrvatska u sljedećih 10 godina kroz sve mjere i fondove na raspolaganju imati oko 30% BDP-a. Kroz mjere EU potiče reforme, uz snažne kontrolne mehanizme. „Cilj je da se ubrza oporavak, gospodarstva država članica učini otpornijima i spremnijima za budućnost te smanje socijalne i gospodarske razlike unutar Unije“, rekla je Cuculić Župa.

 

Prezentacija predavanja dostupna je na poveznici 

 

Postoji li veza povijesnih institucija i modernih stavova prema povjerenju i korupciji, tema je članka Marine Tkalec Razvoj i institucionalna nepromjenjivost Vojne krajine u Hrvatskoj kojeg je objavio Institut za javne financije u novom broju Odabranih prijevoda. Nalazi istraživanja koje je provela Tkalec upućuju na to da je povijest važna, da su institucije nepromjenjive i da su ovi dublji institucionalni odnosi važni, kako za donošenje politike, tako i za oblikovanje reformi. Područja nekadašnje Vojne krajine su slabije ekonomski razvijena, siromašnija i imaju veće stope nezaposlenosti te lošije ekonomske pokazatelje od ostatka zemlje iako je prošlo gotovo 150 godina od njezina raspuštanja. Također, ispitanici koji žive na bivšem području Vojne krajine imaju nižu razinu međuljudskog povjerenja, višu razinu povjerenja u javne institucije, ali smatraju da je potrebno češće podmićivati te institucije kada su s njima u doticaju.