Opis projekta:
Ekonomska efikasnost je tradicionalna i još uvijek prevladavajuća tema ekonomskog istraživanja. Međutim, ekonomisti u zadnjih četrdesetak godina, a posebice u najnovije vrijeme, sve više ističu važnost proučavanja pitanja pravednosti u raspodjeli dohotka. Postalo je razvidno da ekonomska analiza nije sveobuhvatna ako se istodobno ne bavi ekonomskom efikasnošću i pravednošću u raspodjeli. Ekonomika blagostanja konceptualizira društveno blagostanje funkcijom koja utjelovljuje razinu ukupnog dohotka i njegovu raspodjelu. Stoga maksimiziranje te funkcije podrazumijeva postizanje određenog kompromisa između ekonomske efikasnosti i pravednosti u raspodjeli dohotka.
Zasnivajući svoje uporište na teorijskom okviru koji povezuje koncepte efikasnosti i pravednosti, ovaj projekt bavi se utjecajem poreza i socijalnih naknada na raspodjelu dohotka i ekonomsku efikasnost. Porezi i socijalne naknade s jedne strane imaju preraspodjelnu funkciju, ali istodobno utječu na alokaciju proizvodnih faktora i finalnih proizvoda, a time i na efikasnost. Stoga pri dizajniranju i reformiranju poreza i socijalnih naknada treba voditi računa o pravednosti u raspodjeli i o efikasnosti.
Projekt je empirijski orijentiran, a svrha mu je dvojaka. Prva je unaprijediti metodologiju empirijske analize utjecaja poreza i socijalnih naknada na raspodjelu dohotka i ekonomsku efikasnost. Ta će unaprjeđenja omogućiti obuhvatnije i preciznije analize koje mogu uroditi novim empirijskim spoznajama. Planirana unaprjeđenja su: (1) proširenje miCROmod-a uključivanjem modula za simulaciju neizravnih poreza, (2) povećanje vjerodostojnosti anketnih podataka o distribuciji dohotka u smislu da najviši dohoci u uzorku na reprezentativan način odražavaju one u populaciji, (3) promjene u načinu određivanja doprinosa neizravnih poreza efektivnoj poreznoj stopi.
Druga svrha projekta je provesti nekoliko empirijskih analiza utjecaja poreza i socijalnih naknada na raspodjelu dohotka i ekonomsku efikasnost u Hrvatskoj. Jedan dio analiza oslanja se na standardnu empirijsku praksu u ovom području. Drugi dio se odnosi na unaprjeđenje standardne prakse istraživanja. Skup analiza koje će se provesti u okviru projekta uključuje: procjene razine i kretanja dohodovne nejednakosti; procjenu utjecaja izravnih i neizravnih poreza i socijalnih naknada na nejednakost, siromaštvo i isplativost rada; procjenu optimalnog oporezivanja najviših dohodaka; procjenu društvenih preferencija prema preraspodjeli dohotka.
Unaprjeđenjem odabranih aspekata empirijske analize u ovom području doprinosi se međunarodnoj akademskoj literaturi tako da se uvode novine koje mogu utjecati na rezultate analiza koje provode brojni istraživači, a novi rezultati mogu korigirati neke dosadašnje spoznaje. Empirijska istraživanja za Hrvatsku ponudit će rezultate iskoristive pri promišljanju često zazivanih reformi sustava poreza i socijalnih naknada. Iako se projekt ne dotiče svih relevantnih empirijskih pitanja, njime se čine prvi koraci prema uspostavi kulture javne rasprave o poželjnosti i adekvatnosti politika na temelju znanstvenih rezultata.
Detalji projekta dostupni su u informacijskom sustavu znanosti Croris, a popis objavljenih radova u Hrvatskoj znanstvenoj bibliografiji.
Program: Istraživački projekti Hrvatske zaklade za znanost