Godina završetka:

Isplati li se transparentnost? Politički i socioekonomski učinci transparentnosti proračuna lokalnih jedinica u Hrvatskoj (IMPACTBT)

  • Naručitelj:

  • Izvođač :

  • Voditeljica:

    • Mihaela Bronić, Institut za javne financije


    Suradnici:

    • María-Dolores Guillamón, Faculty of Business Administration, University of Murcia, Spain
    • Velibor Mačkić, Ekonomski fakultet, Zagreb
    • Marija Opačak, Institut za javne financije
    • Katarina Ott, vanjska suradnica
    • Simona Prijaković, Institut za javne financije
    • Paulo Reis Mourao, Economics & Management School, University of Minho, Portugal
    • Branko Stanić, Institut za javne financije


  • Opis projekta:

    Transparentnost proračuna lokalnih jedinica podrazumijeva uvid u potpune, točne, pravovremene i razumljive informacije o proračunima lokalnih jedinica (Ott, Bronić, Petrušić i Stanić, 2018.). Svi građani uplaćuju lokalne poreze u lokalne proračune (županija, gradova i općina) i koriste se lokalnim javnim uslugama, te im je itekako važna transparentnost proračuna. Osim toga pristup informacijama i fiskalna/proračunska transparentnost mogu se smatrati i ljudskim pravom s obzirom na to da je općeprihvaćeno temeljno pravo znati što država radi i zašto (Kaufmann i Bellver, 2005.). 

     

    Posljednjih se godina sve više pažnje pridaje fiskalnoj/proračunskoj transparentnosti, posebice na razini međunarodnih organizacija (UN-a, MMF-a, Svjetske banke, IBP-a, IFAC-a, PEFA-e i GIFT-a), koje tvrde da građani i društva njome mogu ostvariti brojne koristi. U skladu s tim, fiskalna/proračunska transparentnost postala je i jedna od ključnih tema suvremenih istraživanja u područjima političke ekonomije i javne uprave (Alt, 2019.). Temeljna je pretpostavka da se transparentnošću osigurava participacija građana i odgovornost, ali još nema dovoljno saznanja o načinu na koji fiskalna/proračunska transparentnost utječe na odgovornost i poboljšava kvalitetu upravljanja (Kaufmann i Bellver, 2005.), posebice na nižim razinama vlasti za koje ni nema puno istraživanja.

     

    Nedostatak podataka za duže vremensko razdoblje vjerojatno je jedan od glavnih razloga za izostanak istraživanja o učincima transparentnosti proračuna lokalnih jedinica. Zahvaljujući prethodnom istraživačkom projektu Hrvatske zaklade za znanost (HRZZ) Razumijevanje, praćenje i analiziranje transparentnosti proračuna lokalnih jedinica: Primjer Hrvatske i Slovenije - Indeks otvorenosti lokalnih proračuna (OLBI), Institut za javne financije je od 2015. godišnje mjerio transparentnost proračuna svih 576 hrvatskih lokalnih jedinica te je nastavio do 2023. u sklopu ovog HRZZ projekta. Koliko nam je poznato, niti jedno drugo istraživanje nije tako dugo kontinuirano mjerilo transparentnost proračuna lokalnih jedinica te se zahvaljujući dostupnosti podataka o proračunskoj transparentnosti – za gotovo deset godina – pružila jedinstvena prilika za istraživanje njegovih dugoročnih političkih i socioekonomskih učinaka s ciljem popunjavanja navedenih praznina u postojećem znanju i znanstvenoj literaturi.

     

    Kako je prethodni HRZZ istraživački projekt (OLBI), čiji je cilj bilo mjerenje i utvrđivanje odrednica transparentnosti proračuna lokalnih jedinica doveo do povećanja proračunske transparentnosti u Hrvatskoj, interes se u ovom drugom projektu više usmjerio na analizu učinaka/posljedica povećane transparentnosti proračuna lokalnih jedinica. Svrha je bila istražiti utječe li proračunska transparentnost lokalnih jedinica primjerice na: 

    • ishode lokalnih izbora (npr. nagrađuju li birači lokalne političare koji postižu višu razinu transparentnosti, stoga, ima li viša transparentnost negativan učinak na reizbor političara koji je u (pred)izbornom razdoblju stvorio proračunski deficit),
    • izlaznost glasača na izbore (npr. je li u transparentnijim lokalnim jedinicama veća izlaznost glasača), 
    • deficit (npr. jesu li političari u transparentnijim lokalnim jedinicama manje skloni stvaranju deficita),  
    • akumuliranje duga (npr. jesu li političari u transparentnijim lokalnim jedinicama manje skloni akumuliranju duga), i  
    • vjerodostojnost proračuna (npr. u kojoj se mjeri rashodi izvršeni na kraju godine razlikuju od planiranih na početku godine). 

     

    Kako u trenutku provedbe ovog projekta nije postojalo niti jedno drugo dugotrajno istraživanje učinaka transparentnosti proračuna lokalnih jedinica, nadamo se da će ovo istraživanje pomoći u dokazivanju značaja proračunske transparentnosti kao i njegovih političkih i socioekonomskih učinaka. Rezultati bi trebali i lokalnim i vlastima središnje države ponuditi praktične preporuke za što efikasnije pružanje javnih usluga građanima te utvrditi praznine u znanju za potrebe dugoročnijih istraživanja. Rezultati bi mogli omogućiti donošenje boljih proračunskih i lokalnih politika, veće sudjelovanje građana u lokalnim proračunskim procesima, te podizanje svijesti o važnosti kontinuiranog poboljšavanja  proračunske transparentnosti i pismenosti.

     

    U sklopu projekta pripremljen je i popis relevantne literature iz proračunske transparentnosti, održani su stručni i znanstveni skupovi o fiskalnoj otvorenosti, a rezultati istraživanja svake su se godine objavljivali na interaktivnoj karti.

     

    Detalji projekta i popis objavljenih radova dostupni su u informacijskom sustavu znanosti Croris.

     

    Program: Istraživački projekti Hrvatske zaklade za znanost

  • Razdoblje provedbe: siječanj 2020. - siječanj 2024.

  • Povećaj font
  • Smanji font
  • Promijeni kontrast
  • Sivi tonovi
  • Promijeni vrstu slova
  • Vrati izvorno
Košarica
Artikl Kom. Cijena
Ukupno: 0,00 €

Vaša narudžba:

Artikl Cijena Količina Ukupno
Ukupno: 0,00 €