Istraživači Instituta za javne financije održali su 18. veljače 2025. sastanak s predstavnicima OECD-a, na kojem su razgovarali o ključnim izazovima u javnim financijama, s naglaskom na javno zdravstvo, poreznu politiku, upravljanje državnom imovinom i fiskalne implikacije prirodnih katastrofa.
Jedna od tema bila je porezna reforma, s posebnim naglaskom na porez na kratkoročni najam, koji obuhvaća oporezivanje nekretnina koje ne služe za stalno stanovanje ili dugoročni najam. Očekuje se da bi ova mjera mogla pridonijeti boljoj fiskalnoj ravnoteži te osigurati pravednije oporezivanje u sektoru nekretnina. S obzirom na potencijalne učinke poreznih izmjena na tržište, preporuka je da se prije uvođenja novih poreza provedu detaljne analize fiskalnih i redistributivnih učinaka te da se, ako su takve procjene već provedene, rezultati transparentno objave. Stabilnost poreznog sustava važan je element povoljnog investicijskog okruženja, te se preporučuje smanjenje učestalih izmjena kako bi se osigurala veća predvidivost za poduzetnike i građane.
Sastanak je također obuhvatio financiranje javnog zdravstva, pri čemu je istaknuto da je akutna skrb u Hrvatskoj dominantna, što je ujedno i najskuplji oblik zdravstvene skrbi. Razmatranjem razvoja dodatnih oblika skrbi, poput dugotrajne skrbi, palijativne njege i hospicija, moglo bi se rasteretiti bolnički sustav, omogućiti racionalnije upravljanje zdravstvenim rashodima te povećati dostupnost usluga za pacijente kojima akutna skrb nije nužna.
Zaključno, razgovaralo se i o utjecaju prirodnih katastrofa na javne financije, s naglaskom na potrebu integriranja tih rizika u fiskalne strategije. Naime, prirodne katastrofe, poput potresa i poplava, mogu značajno povećati fiskalni pritisak kroz iznenadne rashode za sanaciju šteta i obnovu infrastrukture. Stoga je istaknuta važnost sustavne procjene rizika prirodnih katastrofa te njihovo bolje integriranje u proračunsko planiranje. Razvoj modela za predviđanje financijskih posljedica ovakvih događaja, uz unapređenje upravljanja državnom nefinancijskom imovinom, mogao bi pridonijeti dugoročnoj fiskalnoj održivosti. Transparentna evidencija državne nefinancijske imovine osigurala bi učinkovitije upravljanje, bolje planiranje infrastrukturnih projekata poput ulaganja u mjere prilagodbe na klimatske promjene čime bi se rasteretili javni rashodi u kriznim situacijama i poboljšalo fiskalno planiranje.