U novome broju Osvrta Instituta za javne financije Leonarda Srdelić analizira kretanja prihoda od okolišnih poreza u Hrvatskoj i Europskoj uniji koji pokazuju rast s 0,6 milijardi eura u 1995. godini na 2,3 milijarde eura u 2022., s prosječnom godišnjom stopom rasta od 5,8%. Porezi na energente činili su većinu ovoga rasta, dok su porezi na transport te zagađenje i prirodne resurse imali manji doprinos. S 3,3% BDP-a Hrvatska ima jedan od najviših udjela prihoda od okolišnih poreza unutar EU-a, odmah iza Grčke i Bugarske. Trendovi također pokazuju da u Hrvatskoj udio prihoda od okolišnih poreza u BDP-u u prosjeku raste, za razliku od općega smanjenja na razini EU-a.

Okolišni su porezi ključan fiskalni instrument EU-a usmjeren na proizvode i aktivnosti koji negativno utječu na okoliš s ciljem izmjene obrasca proizvodnje i potrošnje štetne za okoliš, potičući istovremeno ekonomski učinkovite prakse i generiranje prihoda za financiranje zelenih projekata. Osim toga, porezi su važan izvor financiranja zelenih projekata koji podržavaju ciljeve Europskoga zelenog plana, uključujući smanjenje emisija stakleničkih plinova za 55% do 2030. i postizanje klimatske neutralnosti do 2050. godine.

Visok udio prihoda od okolišnih poreza u BDP-u, osobito onih vezanih uz energente, odražava daljnju ovisnost Hrvatske o fosilnim gorivima kao i to da je proces odvajanja gospodarskoga rasta od potražnje za fosilnim gorivima znatno sporiji u odnosu na prosjek EU-a. Radi boljeg razumijevanja ove dinamike, korisno je pratiti intenzitet emisije CO₂ , koji označava količinu CO₂ emitiranu po jedinici proizvedene energije. Taj pokazatelj ukazuje na udio energije dobivene iz fosilnih goriva u ukupnoj proizvodnji energije. Fluktuacije u intenzitetu emisije CO₂ u Hrvatskoj pokazuju da na potražnju za fosilnim gorivima u promatranome razdoblju nije utjecala porezna politika, već je ona primarno ovisila o gospodarskoj aktivnosti. Nasuprot tome, na razini europodručja primjećuje se stabilan trend smanjenja emisije CO₂ po jedinici proizvedene energije, što implicira uspješniju implementaciju politika usmjerenih na povećanje energetske učinkovitosti i širu upotrebu obnovljivih izvora energije. U skladu s tim, Srdelić naglašava da u Hrvatskoj mjere za poticanje energetske učinkovitosti i tranziciju prema obnovljivim izvorima energije nisu implementirane s potrebnom razinom učinkovitosti ili širinom u odnosu na prosjek EU-a.

Jedan od ključnih alata koji se nameću za zemlje poput Hrvatske koje iskazuju fluktuacije u emisijama CO₂ usko vezane uz gospodarsku aktivnost, jest uvođenje poreza na ugljik. Prihodi generirani ovim porezom mogu se reinvestirati u zelene projekte, poboljšanje infrastrukture i razvoj tehnologija koje doprinose smanjenju ovisnosti o fosilnim gorivima.

Autorica stoga zaključuje da bi promišljeno uvođenje i jačanje fiskalnih mjera omogućilo Hrvatskoj da učinkovitije odgovori na klimatske izazove i potrebe energetske tranzicije kako bi ujedno ispunila obveze smanjenja emisija stakleničkih plinova za 55% do 2030. i postizanja klimatske neutralnosti do 2050. godine.

 Objava za medije

Foto: Pexels