U novome broju Osvrta Instituta za javne financije Mihaela Bronić i Josip Franić komentiraju najnovije rezultate posljednjega kruga međunarodnoga istraživanja International Budget Partnership-a o otvorenosti proračuna središnje države.

Hrvatska je sa 67 bodova (od mogućih 100) zauzela 24. mjesto među 125 analiziranih zemalja. Premda se radi o povećanju od tri boda u odnosu na prethodni krug istraživanja iz 2021. godine, još uvijek postoji znatan prostor za poboljšanje, ne samo u vezi s objavom pravovremenih i građanima razumljivih informacija o prikupljanju i potrošnji proračunskih sredstava nego i kada je riječ o nadzoru proračuna i uključivanju javnosti u proračunske procese.

Indeks otvorenosti proračuna jedini je neovisni i međunarodno usporedivi pokazatelj sveobuhvatnosti i kvalitete online informacija o proračunu središnje države. Objavljuje se kontinuirano od 2006. godine, a računa se na temelju odgovora na 109 pitanja kojima se ocjenjuje dostupnost, pravovremenost objave te iscrpnost osam proračunskih dokumenata: programa konvergencije, prijedloga proračuna, usvojenoga proračuna, proračunskoga vodiča za građane, mjesečnih izvješća, polugodišnjega izvješća o izvršenju proračuna, godišnjega izvješća o izvršenju proračuna te izvješća o obavljenoj reviziji. Rezultat je iskazan na ljestvici od 0 do 100, pri čemu više vrijednosti sugeriraju višu razinu otvorenosti. 

Na globalnoj razini rezultati istraživanja za 2023. ponovno ne pružaju razlog za optimizam. Prosječna vrijednost Indeksa za svih 125 uključenih zemalja i ovaj put iznosi 45, baš kao što je to bio slučaj u prethodnim dvama krugovima. Drugim riječima, stanovnicima analiziranih zemalja u prosjeku je opet na raspolaganju bilo samo 45% ključnih informacija o prihodima i rashodima proračuna središnje države. Kao i u ranijim krugovima, najbolje rezultate zabilježili su Gruzija (87), Novi Zeland (87), Švedska (85) i Južnoafrička Republika (83) dok su se na začelju ljestvice smjestili Afganistan, Jemen i Venezuela, čije vlasti svojim građanima ne objavljuju pravovremeno baš nikakve informacije o proračunu središnje države.

Premda Hrvatsku 67 osvojenih bodova svrstava među zemlje koje objavljuju „značajnu količinu proračunskih informacija“, važno je napomenuti kako je ranijih godina bilježila i bolje rezultate. Primjerice, 2019. godine Hrvatska je sa 68 bodova zauzela 21. mjesto na svjetskoj ljestvici. U skladu s tim, može se zaključiti da nije bilo važnijega pomaka u posljednje vrijeme.

 Objava za medije