Ivica Urban, viši znanstveni suradnik u Institutu za javne financije, u koautorstvu s Markom Ledićem s Ekonomskog fakulteta u Zagrebu i Ivicom Rubilom s Ekonomskog instituta Zagreb objavili su rad Tax progressivity and social welfare with a continuum of inequality views u časopisu "International Tax and Public Finance" u kojem su razvili okvir za analizu gubitka socijalnog blagostanja zbog oporezivanja, gdje se porezna progresivnost i regresivnost, mjerene Kakwanijevim indeksom, tumače u smislu dobitka odnosno gubitka blagostanja.

Porezi uvijek smanjuju društveno blagostanje, no čini se kako je to smanjenje po jedinici ubranog poreza blaže što je porez progresivniji ili manje regresivan. Percepcija nejednakosti dohotka poreza razlikuju se između osoba, odnosno postoje različiti „pogledi“ na nejednakost. O konkretnom pogledu ovisit će percepcija uloge progresivnosti poreza u ostvarenju pada društvenog blagostanja uslijed oporezivanja. Kako bi izmjerili spomenuti učinak progresivnosti, Nanak Kakwani i Hyun Hwa Son razvili su 2021. model koji obuhvaća „apsolutni“ i „relativni“ pogled.

Ledić, Rubil i Urban u svome radu proširuju spomenuti model uključujući u obzir čitav niz „intermedijarnih“ pogleda na nejednakost, koji se nalaze između apsolutnog i relativnog pogleda. Novi model primijenjen je u analizi hrvatskog poreznog sustava za koji je pokazano kako je progresivan za cjelokupni raspon pogleda na nejednakost. Kada se gledaju pojedine skupine poreza, porez na dohodak i obvezni doprinosi su progresivni za sve poglede, dok su neizravni porezi progresivni za „polovicu“ pogleda bližu apsolutnom pogledu, a regresivni za polovicu bližu relativnom pogledu. Ako bi se, hipotetski gledano, aktualni porezni sustav morao zamijeniti distributivno neutralnim sustavom (koji nije ni progresivan ni regresivan), gubitak društvenog blagostanja bi bio veći od stvarnog, ali koliko veći ovisi o odabranom pogledu na nejednakost.