Isplata plaće zaposleniku podrazumijeva plaćanje niza obveznih davanja koja istovremeno smanjuju neto plaću zaposlenika i povećavaju ukupni trošak za poslodavca. „Porezni klin“ predstavlja najpopularniju mjeru poreznog opterećenja dohotka od rada, a izračunava se kao postotni udio svih obveznih davanja u ukupnom trošku rada.

U novom broju Osvrta Instituta za javne financije Ivica Urban je utvrdio kako je sustavno smanjenje poreznog opterećenja dohotka od rada u Hrvatskoj u razdoblju od 2014. do 2021. rezultiralo padom prosječnog poreznog klina za 4,2 postotna boda. Analiza po dobnim skupinama pokazala je da su osobe u dobi do 30 godina zabilježile značajno veće smanjenje prosječnog poreznog klina od ostalih dobnih skupina, a za to su zaslužne olakšice za mlade u sustavima obveznih doprinosa i poreza na dohodak.

Za odgovor na pitanje što uzrokuje razlike u poreznom klinu prema dobnim skupinama, Urban je analizirao strukturu prosječnog poreznog klina prema tri vrste obveznih davanja (doprinosi na plaću, doprinosi iz plaće, te porez na dohodak i prirez) kao i za tri dobne skupine (41 do 50 godina, 26 do 30 godina i 18 do 25 godina). Najveći udio u poreznom opterećenju u cijelom analiziranom razdoblju imaju doprinosi iz plaće, odnosno doprinosi za mirovinsko osiguranje. Nasuprot tome, udio doprinosa na plaću postupno se smanjuje tijekom analiziranog razdoblja te ukupno pada za dva postotna boda. U usporedbi s doprinosima, udio poreza na dohodak i prirez djeluje skromno, a u razdoblju od 2014. do 2021. taj se udio smanjio s 4,0 na 2,6 postotnih bodova.

 Objava za medije