Međunarodna organizacija rada ističe da uspješno kolektivno pregovaranje može pridonijeti smanjenju dohodovne nejednakosti u društvu. U Hrvatskoj se socijalnim dijalogom između poslodavaca i sindikata učinilo vrlo malo po tom pitanju, a najvažniji su razlozi za to niska razina njihovoga međusobnoga povjerenja te nedostatak kapaciteta, volje i upornosti socijalnih partnera.
U novom broju Osvrta Instituta za javne financije, Predrag Bejaković, Marijana Bađun i Martina Pezer obrazlažu zašto u Hrvatskoj opada broj članova sindikata, analiziraju pokrivenost kolektivnim ugovorima, navode slabosti sustava kolektivnoga pregovaranja i nude preporuke za njegovo poboljšanje.
Kako bi kolektivno pregovaranje u Hrvatskoj imalo veću ulogu u ublažavanju dohodovne nejednakosti, potrebno je jačati kapacitet socijalnih partnera i razvijati pregovore na sektorskoj razini. Važno je sustavno poticati i razvijati svijest i aktivnosti socijalnih partnera o temi dohodovne nejednakosti. Potrebno je unaprjeđivati suradnju između sindikata i HUP-a, uključujući HUP-ove granske udruge, što u prvom redu zahtijeva jačanje međusobnoga povjerenja. Također je važno postići veću koordiniranost u radu sindikata. Vlada pak mora prihvatiti kolektivno pregovaranje kao važan instrument rješavanja problema na tržištu rada te predložiti institucionalni okvir kojim se potiče njegov razvoj. Potrebno je osnažiti ulogu i značaj Gospodarsko-socijalnog vijeća, dok bi obrazovanje, zaštita na radu i mobilnost radnika trebali dobiti na većoj važnosti u pregovorima. Konačno, nužno je razvijati stabilan sustav praćenja podataka vezanih uz kolektivno pregovaranje i industrijske odnose.
Objava za medije