Vlada RH je 24. svibnja 2023. predstavila izmjene poreznih propisa u okviru brojnih poreznih oblika koje bi stupile na snagu od 2024. godine. Ključne se promjene odnose na uvođenje olakšice u obračunu doprinosa za 1. stup mirovinskog osiguranja, ukidanje prireza i autonomiju lokalnih jedinica (gradova i općina) u određivanju visine stopa poreza na dohodak, te povećanje osobnih odbitaka u sustavu poreza na dohodak.
U novom broju Osvrta Instituta za javne financije Ivica Urban, Slavko Bezeredi i Vjekoslav Bratić analiziraju učinke mjera Vlade RH na porezno opterećenje hipotetskog zaposlenika. Razmatraju prednosti i moguće prijetnje samostalnog određivanja poreznih stopa te navode neke alternative olakšici za doprinose.
Analiza pokazuje da uvođenje olakšice za 1. stup mirovinskog osiguranja pomaže skupini osoba s niskim dohotkom, koja u sadašnjem sustavu poreza na dohodak nije mogla „profitirati“ od povećanja osobnih odbitaka i smanjenja poreznih stopa, što je i bio cilj Vlade RH. Autori nude preporuke o alternativnim mjerama koje bi također ispunjavale zadani cilj. Prva alternativa bila bi mjera prema kojoj bi se u okviru poreznog sustava dizajniralo umanjenje poreza s mogućnošću povrata poreza koji bi se isplaćivao iz sredstava državnog proračuna. Druga alternativna mjera je slično oblikovana novčana naknada koja bi se isplaćivala uz neto plaću, a bila bi administrativno jeftinija i jednostavnija te transparentnija od porezne olakšice. Spomenute alternativne mjere trebale bi imati dvojake ciljeve, odnosno uključivati i aspekt povećanja „isplativosti rada,“ sadržavajući elemente kojima se teže zapošljivi pojedinci motiviraju da uđu na tržite rada i ostanu na njemu.
Drugi dio analize pokazuje da omogućavanje smanjenja stopa poreza na dohodak s 20% na 15% i s 30% na 25%, o čemu će samostalno i autonomno odlučivati gradovi i općine, otvara mogućnost daljnjeg sniženja poreznog opterećenja od kojega će korist imati i oni s natprosječnim plaćama. To samo po sebi nije loše, ali čelnici gradova i općina također trebaju biti svjesni mogućeg značajnog pada prihoda od poreza na dohodak, koji predstavlja glavni izvor financiranja javnih usluga u lokalnim jedinicama. Stoga je u narednom, relativno kratkom razdoblju, na lokalnim vlastima ključna strateška odluka u kojem će smjeru ići i kako će se prilagoditi novonastalim okolnostima.
Objava za medije