Naša kolegica Leonarda Srdelić gostovala je 2. listopada 2024. u emisiji „Klimatski izazov“ na Prvom programu Hrvatskog radija u kojoj je govorila o rizicima klimatskih promjena za gospodarstvo i financijski sustav te njihovom modeliranju. Pritom je podijelila uvide iz svojih radova o makroekonomiji i tranzicijskim rizicima klimatskih promjena.
Rad Makroekonomija klimatskih promjena: pregled klimatskih projekcija i utjecaja na gospodarstvo i financijski sustav Hrvatske istražuje fizičke rizike klimatskih promjena. U prvom dijelu, koristeći geoprostornu analizu podataka Međuvladinog panela za klimatske promjene (IPCC) i Copernicus programa, identificiraju se regije unutar Hrvatske s različitom izloženošću klimatskim rizicima. Ovo je temelj za inovativnu primjenu IPCC klimatskih projekcija u Hrvatskoj, nudeći važne uvide koji su izravno primjenjivi u financijskom sektoru. Primjerice, geoprostornom analizom rizika te georeferenciranjem imovine, banke i druge financijske institucije mogu preciznije ocijeniti izloženost svoje imovine tim rizicima. Drugi dio rada se fokusira na sintezu nalaza o klimatskim projekcijama za Hrvatsku, te razmatra mehanizme putem kojih klimatske promjene utječu na gospodarsku aktivnost i financijsku stabilnost. Rad doprinosi teorijskom razumijevanju veza između klimatskih promjena i makroekonomskih varijabli te pruža okvir za analizu dugoročnih ekonomskih učinaka klimatskih promjena. Rezultati istraživanja mogu poslužiti kao osnova za razvoj strategija prilagodbe i ublažavanja rizika od klimatskih promjena na nacionalnoj razini.
Kako bi identificirali sektore u Hrvatskoj i europodručju koji su posebno osjetljivi na sadašnje i buduće mjere EU-a za postizanje klimatske neutralnosti, u radu Tranzicijski rizici klimatskih promjena: analiza emisija stakleničkih plinova u Hrvatskoj i europodručju se analiziraju podatci Okvirne konvencije Ujedinjenih naroda o klimatskim promjenama (UNFCCC) o antropogenim emisijama stakleničkih plinova prema vrsti plina i gospodarskom sektoru tijekom posljednjih trideset godina. Kako bi odredili položaj Hrvatske u pogledu emisija stakleničkih plinova, izračunati su doprinosi svake pojedine zemlje članice u ukupnim emisijama europodručja te emisije po stanovniku. Potom se uspoređuju podatci o kretanju BDP-a i emisija ugljika čime se nastoji ispitati koliko je Hrvatska uspješna u odvajanju gospodarskog rasta od potražnje za fosilnim gorivima. Konačno, analiziraju se emisije stakleničkih plinova prema vrsti plina i po gospodarskim sektorima i podsektorima za Hrvatsku i prosjek europodručja. Cilj je identificirati sektore s visokim emisijama jer će tranzicija prema niskougljičnom gospodarstvu zahtijevati smanjenje emisija u tim sektorima što može dovesti do financijskih gubitaka za poduzeća i banke koje su izložene tim sektorima. Isto tako, kako gospodarstvo prelazi na niskoemisijski gospodarski rast, može doći do promjena u vrijednosti imovine i financijskih instrumenata povezanih s visokougljičnim sektorima što također može predstavljati rizik za investitore i financijske institucije. Ovaj rad predstavlja prvu sveobuhvatnu analizu tranzicijskih rizika povezanih s kretanjem emisija stakleničkih plinova u Hrvatskoj. Istraživanje donosi originalan uvid u specifičnosti hrvatskog gospodarstva, analizirajući njegovo pozicioniranje unutar europodručja u kontekstu dekarbonizacije i ekonomske učinkovitosti. Na temelju analize, jasno se pokazuje da su sektori Energetika, Promet i Industrijski procesi ključni u kontekstu osjetljivosti na klimatske politike EU-a. Nasuprot tome, sektor Korištenje zemljišta, prenamjena zemljišta i šumarstvo pruža jedinstvene prilike za ublažavanje klimatskih promjena kroz aktivnosti pohrane ugljika, što pridonosi postizanju klimatske neutralnosti.
„Učinkovitost mjera prilagodbe na klimatske promjene od ključne je važnosti jer mogu smanjiti rizike povezane s klimom čak i u scenarijima koji predviđaju povećan broj i intenzitet prirodnih katastrofa u budućnosti“ zaključuje Srdelić.