U novom broju časopisa Public Sector Economics o procjenama i učincima neizvjesnosti na javni sektor, odabrani članci analiziraju nekoliko aspekata neizvjesnosti relevantnih za analizu zapošljavanja, makroprudencijalnu politiku, izravna strana ulaganja i upravljanje javnim proračunima.

Uvodnik su, kao gostujući urednici, priredili Petar Sorić i Mirjana Čižmešija. 

Marija Hruška i Mirjana Čižmešija u članku Traditional or social media: which capture employment better? koriste dvije mjere medijske neizvjesnosti – prva odražava percepciju novinara, a druga je  povezana s korisnicima Twittera. Koristeći mjere kao i Baker, Bloom i Davis (2016.) i Baker et al. (2021.) autorice istražuju koja od njih može bolje objasniti zaposlenost u SAD-u.

Tihana Škrinjarić u članku Macroprudential policy stance assessment: the case of Croatia pruža okvir za ocjenu učinkovitosti makrobonitetne politike u Hrvatskoj. Uz detaljan pregled srodnih studija, ovaj članak služi i kao metodološki vodič za izradu indeksa makrobonitetne politike vrlo detaljno procjenjujući različite empirijske izazove izgradnje takvog pokazatelja.

Marijana Andrijić u članku Uncertainty, populism and foreign direct investment: the state of play in economic research objašnjava neizvjesnosti i njihove šire društveno-ekonomske posljedice. Nakon temeljitog teorijskog ispitivanja ekonomske neizvjesnosti i njezine empirijske metrike, autorica analizira složena međudjelovanja populizma, izravnih stranih ulaganja i neizvjesnosti.

Enkeleda Lulaj usredotočuje se na aspekte upravljanja javnim proračunima uzrokovane neizvjesnostima u članku Thriving amidst uncertainty: a financial blueprint for the public budget. Lulaj ekonometrijski ispituje anketne odgovore odabranih općina na Kosovu, otkrivajući bitne proračunske elemente za učinkovito makroekonomsko upravljanje.

Gent Sejko i Altin Tanku u članku Central bank balance sheet and inflation in a euroised small open economy: a cointegrated SVAR analysis istražuju utjecaj promjena u sastavu likvidnosti bilance Albanske središnje banke na domaće cijene. Procjenjuju i može li se u monetarnoj politici koristiti pomak prema trajnom, a ne privremenom povećanju količine novca, posebice kada su kamatne stope blizu nule.