U novome broju Osvrta Instituta za javne financije Simona Prijaković analizira koliko precizno lokalne vlasti u Hrvatskoj i Sloveniji planiraju proračune uspoređujući planirane i ostvarene prihode i rashode za 2023. Slovenske jedinice u prosjeku preciznije planiraju proračun, s manjim odstupanjima – osobito poreznih prihoda, ukupnih rashoda i rashoda poslovanja – dok hrvatske jedinice imaju veća odstupanja, naročito rashoda za nefinancijsku imovinu, prihoda poslovanja i ukupnih rashoda. Analiza ukazuje na nužnost transparentnijeg i opreznijeg planiranja proračuna, posebno u manjim gradovima i općinama te u predizborno vrijeme.
Vjerodostojno proračunsko planiranje ključno je za jačanje povjerenja građana, odgovorno upravljanje javnim sredstvima te učinkovito i efikasno pružanje javnih usluga – odnosno ostvarivanje ciljeva uz optimalno korištenje raspoloživih resursa. Ono podrazumijeva sposobnost lokalnih vlasti da tijekom fiskalne (kalendarske) godine ostvare planirane proračunske prihode i rashode u skladu s usvojenim planovima, usmjeravajući sredstva prema dogovorenim prioritetima, javnim uslugama i održivom razvoju zajednice.
Usporedna analiza planiranih i ostvarenih prihoda i rashoda lokalnih jedinica u Hrvatskoj i Sloveniji za 2023. pokazuje da slovenske lokalne vlasti u prosjeku realnije planiraju proračun od hrvatskih. U obje zemlje, najveća su odstupanja prihoda od nefinancijske imovine (oko 70%) i prihoda od pomoći (oko 44%), osobito u manjim općinama i gradovima. Istodobno, lokalne jedinice s više od 35.000 stanovnika u pravilu ostvaruju najniža odstupanja prihoda i rashoda. U Sloveniji su najmanja odstupanja vidljiva kod poreznih prihoda (3%), dok su u Hrvatskoj najmanja odstupanja rashoda poslovanja (18%). Zabrinjavajuće je da je tek 16% svih promatranih lokalnih jedinica uspjelo zadržati odstupanja ukupnih prihoda unutar prihvatljivih 5%, a još i manje – samo 10% – kada je riječ o rashodima. Pritom su slovenske jedinice češće unutar tih granica nego hrvatske.
Autorica sažima niz preporuka nositeljima politika za unaprjeđenje vjerodostojnosti proračuna, uključujući jasnije izvještavanje o odstupanjima i njihovim uzrocima, realnije planiranje te jačanje fiskalne odgovornosti.
Ovaj je osvrt nastao u okviru Odlazne mobilnosti Simone Prijaković na Ekonomsko-poslovnom fakultetu Sveučilišta u Mariboru, Slovenija, financirane sredstvima Hrvatske zaklade za znanost (projekt MOBODL-2023-12-3604).
Objava za medije
Foto: Canva