U okviru Nacionalnog programa fiskalnih istraživanja Ministarstva financija Republike Hrvatske za 1995/96. godinu, Institutu za javne financije povjereno je znanstveno istraživanje pod naslovom "Neslužbeno gospodarstvo u Republici Hrvatskoj". Svrha projekta je procjena veličine pojedinačnih dijelova i ukupne veličine neslužbenog gospodarstva, te prijedlog mjera gospodarske politike usmjerene na smanjivanje neslužbenog gospodarstva.
Prema mnogim stručnim mišljenjima, neslužbeno gospodarstvo poprima relativno velike razmjere te je bilo važno sagledati njegovu stvarnu veličinu. Veličina neslužbenog gospodarstva u velikoj mjeri utječe na vođenje ekonomske politike, a posebno na vođenje fiskalne politike. Naime, evazija poreza i doprinosa prisiljava Ministarstvo na povećanje poreznih stopa, ili na ulazak u proračunski deficit. Svako od navedena dva rješenja ima značajne posljedice po svekolika ekonomska kretanja kao što su štednja i investicije, ponuda i potražnja za radom, kretanje kamatnih stopa i inflacije, deficit platne bilance i kretanje javnog duga. Zato je važno saznati koji su uzroci prelaska rada u sivu zonu, koji su razmjeri takvog kretanja, koja je struktura neslužbenog gospodarstva, te kakve su njegove posljedice po ukupna ekonomska zbivanja.
Osim toga u fazi tranzicije u tržišno gospodarstvo javlja se svojevrsni institucionalni vakuum koji u velikoj mjeri olakšava ilegalno djelovanje. Neizgrađen sustav zaštite vlasničkih prava, nedovršen proces privatizacije i reforma platnog sustava, neučinkovito sudstvo i slično, ukazuju na to da još nije u potpunosti izgrađen institucionalni sustav primjeren tržišnom gospodarstvu. U takvim uvjetima državi je teško kontrolirati i obuzdavati rad u neslužbenom gospodarstvu. Zato je neslužbeno gospodarstvo logična posljedica takvih tranzicijskih uvjeta i nije nikakva hrvatska novost, već prati gotovo sve zemlje koje se kreću prema tržišnom gospodarstvu.
Ovaj projekt je ukazao da u Hrvatskoj neslužbeno gospodarstvo čini oko 25% BDP-a što je respektabilna veličina na koju nositelji ekonomske politike moraju ozbiljno računati. U projektu je također predložen niz vrlo korisnih mjera ekonomske politike koje bi trebalo poduzeti kako bi se smanjili razmjeri neslužbenog gospodarstva. Veći broj tih mjera u nadležnosti je i Ministarstva financija, te će u budućem radu biti od velike koristi.
Rezultati istraživanja objavljeni su u časopisu Financijska praksa, 21(1-2) i dostupni u repozitoriju Instituta.