Cilj istraživanja je bio izmjeriti progresivnost i redistributivni učinak poreza na dohodak i to:
-
Prikupljanjem podataka o dohotku, olakšicama i plaćenom porezu na dohodak za pojedinačne porezne obveznike u nekoliko proteklih razdoblja; sređivanjem podataka i računanje potrebnih varijabli.
-
Sastavljanjem pregleda znanstvene i istraživačke literature u ovom području.
-
Analizom podataka i izračunom potrebnih pokazatelja.
-
Sastavljanjem zaključaka analize i preporuka za donositelje političkih odluka.
Društveno blagostanje može se povećati ili rastom ukupnog dohotka ili smanjenjem nejednakosti u raspodjeli dohotka. Država nastoji postići i jedno i drugo. Zaštitom vlasničkih prava, ulaganjem u obrazovanje i infrastrukturu itd., nastoje se postići što bolji uvjeti za gospodarski rast i razvoj. S druge strane, progresivnim oporezivanjem i transferima novca stanovništvu slabijeg standarda postiže se preraspodjela dohotka. Zapravo, svaki potez države ima učinak preraspodjele dohotka. Koliko će dohotka biti preraspodijeljeno, ovisi o preferencijama društva prema nejednakosti.
Nakon što su obje faze fiskalnog procesa – prikupljanje sredstava i potrošnja – završene, određeni pojedinci ispadaju neto dobitnici, a drugi neto gubitnici. Ako su neto dobitnici osobe s nižim dohocima, a neto gubitnici osobe s višim dohocima, tada možemo reći da je fiskalni sustav smanjio nejednakost. Fiskalne poteze koji smanjuju nejednakost dohotka obično se naziva “progresivnima”, a one koji povećavaju nejednakost naziva se “regresivnima”.
Rezultati istraživanja prikazani su u radovima: