Cilj ovog istraživanja je bio da se iskustva kako iz fiskalne teorije tako i fiskalne prakse prouče i primjene na hrvatski fiskalni sustav i politiku u tranziciji. Očekivani rezultat jest prijedlog za uspostavu aktivnog hrvatskog fiskalnog sustava i politike koji odgovara razvijenim tržišnim gospodarstvima. Ovakav rezultat istraživanja u uskoj je vezi s poticanjem gospodarskog rasta koji je jedan od tematskih prioriteta NZIP-a. Naime, fiskalna politika uz monetarnu politiku pripada grupi ključnih ekonomskih politika koje doprinose kako stabiliziranju gospodarstva tako i njegovom rastu. Zato i značaj ovog istraživanja prelazi okvire fiskalnog sektora i ima utjecaja na opće ekonomske učinke hrvatskog gospodarstva, ali i na njegove socijalne i političke aspekte.
Glavni dijelovi istraživanja:
- Javni prihodi. Osnovne vrste poreza, te njihov utjecaj na gospodarstvo. Izgradnja optimalnog poreznog sustava, tj. onog koji najmanje iskrivljuje relativne cijene, a ujedno zadovoljava kriterij pravednosti. Odnos poreznih struktura i rasta u pojedinim zemljama.
- Javni rashodi. Definiranje javnih rashoda, odnosno koji se sektori moraju financirati od strane države, a koji se mogu odvijati u privatnom sektoru. Financiranje obrazovanja, znanosti, kulture, zdravstva, socijalne zaštite, mirovinsko-invalidskog osiguranja. Gospodarska infrastruktura i javna poduzeća.
- Fiskalni deficit i njegovo financiranje. Fiskalni deficit i inflacija. Fiskalni deficit i vanjsko zaduženje. Fiskalni deficit i gospodarski rast (istiskivanje privatnih investicija). Stabilizatorska, tj. kratkoročna uloga deficita i njegov dugoročni utjecaj na ukupni gospodarski rast.
- Proračun središnje države i lokalnih razina vlasti. Vođenje baze podataka za sve razine proračuna.
- Posebni aspekti fiskalne politike. Fiskalna politika i ekologija, fiskalna politika i strana ulaganja, fiskalna politika i mala i srednja poduzeća, fiskalna politika i oslobođena područja, fiskalna politika i razvoj otoka.