Javni dug možemo definirati kao akumulirana pozajmljena novčana sredstva države, odnosno sumu svih potraživanja koja prema javnom sektoru imaju njegovi vjerovnici u određenom trenutku. Ono što se financira zaduživanjem jesu akumulirani proračunski deficiti. Deficit nije ništa drugo nego višak proračunskih rashoda nad prihodima tijekom određenog vremenskog razdoblja. Neovisno o obuhvatu države te prihodima i rashodima iz kojih se računa, deficit je u konačnici obična razlika (ostatak). Stoga se utjecaj deficita (i javnog duga) na gospodarstvo i njihovo međudjelovanje s drugim ekonomskim veličinama nužno moraju promatrati u kontekstu konkretne fiskalne politike.
U 2000. godini Institut za javne financije predstavio je projekt „Javni dug u Republici Hrvatskoj“ s ciljem pružanja općenitog uvida u problematiku deficita i javnog duga, kao i prepoznavanje specifičnih hrvatskih problema te davanje smjernica za njihovo rješavanje.
U projektu su istražene i obrađene teme od teorije o posljedicama fiskalnog deficita i javnog duga; veze između instrumenata fiskalne politike, BDP-a i ostalih makroekonomskih varijabla; analize utjecaja fiskalnog deficita i javnog duga na gospodarski rast; političkih i institucionalnih aspekata fiskalnog deficita i javnog duga; sve do održivosti politike državnog zaduživanja.
Radovi su u cijelosti objavljeni u časopisu Financijska teorija i praksa, br. 1/2001.