Cilj projekta bio je prikazati i usporediti oporezivanje u Hrvatskoj i u nekim europskim zemljama te istražiti postoje li u inozemnim sustavima neka posebna porezna rješenja koja bi se mogla primijeniti i u Hrvatskoj i pridonijeti poboljšanju porezne učinkovitosti, ali i zadovoljstvu poreznih obveznika.
Šport, odnosno športske djelatnosti postali su u posljednjem desetljeću snažna gospodarska grana ne samo u gospodarstvima pojedinih zemalja već i u međunarodnim razmjerima. Značaj športa može se zahvaliti ogromnom kapitalu koji se ulaže ili već postoji u ovoj djelatnosti. To uključuje novčane iznose i transakcije uložene u poslovanje bez obzira iz kojih izvora (privatnih ili javnih), brojne kapitalne objekte namijenjene obavljanju ovih djelatnosti, sponzorstva, donacije, različite fondacije (privatne i državne), nagrade i naknade športašima, transfere, sredstva lutrije i različitih nagradnih igara. Osim gospodarskog aspekta ne može se zanemariti niti brojnost i raznovrsnost svih sudionika (fizičkih i pravnih osoba) uključenih u šport širom svijeta.
Športaši su najvjerojatnije, uz umjetnike, najmobilnija kategorija radno aktivnog stanovništva koja istodobno obavlja svoju djelatnost u nekoliko država, čak i na nekoliko kontinenata. Njihova primanja su brojna, ali i iz različitih izvora. Stoga ne čudi da je pozornost poreznih uprava širom svijeta usmjerena na praćenje, ali i na metode i načine oporezivanja ovog izdašnog poreznog izvora. Pri tome je neophodna koordinacija i usklađivanje oporezivanja između država kako bi se zadovoljila temeljna načela oporezivanja kao što su pravednost, jednakost, jednostavnost i učinkovitost. Stoga porezni propisi moraju biti jasni i precizni kako bi se izbjeglo različito provođenje i postupanje koje bi još više otežalo i tako složenu materiju oporezivanja športaša i športskih djelatnosti.