U sklopu većeg istraživanja koje obuhvaća šesnaest zemalja, u organizaciji Local Government Initiative iz Budimpešte, Institut za javne financije istražio je utjecaj ekonomske krize na lokalne jedinice vlasti u Hrvatskoj.
Zaključeno je da utjecaj smanjenja gospodarske aktivnosti na lokalne proračune još nije jasno vidljiv. Rani znakovi usporavanja gospodarstva pojavili su se na jesen 2008. S obzirom na to da su planovi lokalnih proračuna za 2009. izrađivani u ljeti 2008., nije se uzeo u obzir mogući utjecaj krize na gospodarstvo. Zbog visokih kapitalnih ulaganja, ukupni se deficit lokalnih proračuna povećao (gotovo udvostručio). Iako se čini da je uzrok tome smanjenje gospodarske aktivnosti, bitno je naglasiti da spomenuti deficit ne potječe od smanjenja prihoda, nego od povećanja ukupne potrošnje.
Hrvatska je centralizirana država u kojoj prihodi i rashodi lokalnih jedinica predstavljaju oko 9% BDP-a. Ukupni proračun lokalnih jedinica smanjio bi se na 6% BDP-a kada bi se eliminirali transferi središnje države. Zbog centraliziranog sustava financiranja utjecaj krize na financije lokalnih vlasti nije toliko uočljiv kao utjecaj na državni proračun. Depoziti lokalnih jedinica povećavaju se još od 2001. Uzimajući u obzir taj porast depozita, očito je da neke lokalne jedinice raspolažu sredstvima kojima mogu pokriti manjkove i financiranje svojih potrebe prije nego pristupe rebalansu lokalnih proračuna i smanjenju rashoda.
Rezultati istraživanja skupine zemalja, uključujući Hrvatsku, dostupni su na web-stranici.