Cilj ovog istraživanja je bila analiza položaja organizacija civilnoga društva (OCD) i organizacija koje djeluju za opće dobro (OOD) u poreznom sustavu Hrvatske kao i u zemljama članicama EU-a te, temeljem usporedne analize i zakonodavnih okvira u kojima djeluju, predložiti određena rješenja koja bi se mogla primjeniti u Hrvatskoj. OOD-e kao i njihov status nisu uređeni u hrvatskom pravnom sustavu, a rezultati istraživanja poslužit će također kao podloga za izradu zakona.
Sustavno uređenje statusa organizacija koje djeluju za opće dobro donijet će višestruke pozitivne učinke. Osim svojevrsnog priznanja zajednice organizacijama koje se bave pitanjima od općeg značaja, njihovo razlikovanje od ostalih OCD-ova omogućit će pravedniju i učinkovitiju raspodjelu sredstava što ih središnja vlast i lokalne vlasti odvajaju za djelovanje OCD-ova, te će ujedno povećati odgovornost za raspolaganje javnim novcem.
Porezne su povlastice ili izuzeće općeprihvaćen model podupiranja OCD-ova u svim zemljama EU-a iako se njihovi oblici i obuhvat razlikuju od zemlje do zemlje. U sustavu povlastica OCD-ova poseban položaj imaju OOD-ovi, čija svrha osnivanja i cilj aktivnosti što ih obavljaju ima opće/zajedničko/javno korisno značenja.
U tom širokom spektru raznovrsnih poreznih pogodnosti Hrvatska nije izuzetak. U temeljnim poreznim zakonima (o dobiti, dohotku, PDV-u, prometu nekretnina, nasljedstvu i darovima) OCD-ovima su omogućene znatne porezne pogodnosti. Povlastice su sadržane i u nekim drugim zakonima (carinskome, zakonima o određenim pristojbama). Kako bi njihov učinak bio veći, potrebno je poticati njihovu primjenu.