S gledišta korisnika prava u socijalnoj skrbi i primatelja novčane naknade za vrijeme nezaposlenosti, socijalni transferi u novcu mogu stvoriti negativne poticaje za rad - ako se prekine ostvarivanje pojedinih novčanih prava kad se osobe ponovno zaposle, to može uvjetovati demotiviranje za zapošljavanje i dulji rad.
U provedenoj analizi stanja utvrđeno je da se odrednice isplativosti rada ne razlikuju bitno u odnosu na stanje u drugim promatranim zemljama, niti po prevelikoj izdašnosti socijalnih prava, niti po posebno naglašenim negativnim poticajima za rad. Za Hrvatsku je utvrđeno kako bi gotovo sve osobe (pa i korisnici u sustavu socijalne skrbi) imale koristi od zapošljavanja, ali da je ta korist razmjerno mala.
Prema izračunima, u Hrvatskoj su, s obzirom na isplativost rada, ranjive obitelji u kojima član koji se zapošljava može ostvariti samo nisku plaću, obitelji koje primaju sve vrste raspoloživih naknada i pomoći, obitelji sa samo jednim odraslim članom koji radi, te obitelji s više djece. Kao najznačajnije odrednice granične efektivne porezne stope pokazale su se pomoć za uzdržavanje i naknada za vrijeme nezaposlenosti.
Rezultati istraživanja objavljeni su u radovima: Aktivnosti u odabranim zemljama u poticanju isplativosti rada te Isplati li se raditi u Hrvatskoj?