Projekt se sastojao od pripreme analize za sustav međusobnog ocjenjivanja unutar Programa međusobnog učenja (The Mutual Learning Programme) i sudjelovanja na konferenciji posvećenoj neprijavljenom (neslužbenom) radu.
Analiza sadrži komentare na mjere koje se provode u zemlji-domaćinu Češkoj Republici te daje uvid i u stanje u Hrvatskoj. Dok se obilježja neprijavljenog rada razlikuju od zemlje do zemlje - ovisno o gospodarskom, društvenom i političkom kontekstu - mogu se identificirati neki zajednički uzroci. Neslužbeni rad predstavlja značajan problem za hrvatsko gospodarstvo i često se smatra uobičajenim dijelom društva i/ili kao amortizer za preživljavanje tijekom ekonomske krize. Korisnici socijalne pomoći ako i počnu raditi oni često gube ta prava, tako da ih se gotovo uopće ne potiče raditi ili na rad u službenom gospodarstvu.
Obično se ističe kako je neprijavljeni rad privlačan zbog više razloga. Prije svega, većina poduzetnika u Hrvatskoj naglašava visoko porezno opterećenje kao jedan od glavnih razloga manje konkurentnosti hrvatskog gospodarstvo u odnosu na članice EU-a. Podsjećaju kako porez na dohodak i dobit doprinose za socijalno osiguranje i drugi troškovi rada snažno motiviraju tvrtke da ne prijavljuju svoje zaposlenike kako bi izbjegle plaćanje javnih davanja i očuvale dobit. Nadalje, vjeruje se kako je radno zakonodavstvo previše kruto, a troškovi zapošljavanja i otpuštanja previsoki. Hrvatskim zaposlenicima ne smeta sudjelovanje u takvom obliku rada jer smatraju da visoki doprinosi za socijalno osiguranje (20% od bruto plaće za mirovinsko i 13% bruto plaće za zdravstvenom osiguranju) nisu razmjerne njihovim budućim mirovinama te kakvoći i dostupnosti zdravstvene zaštite. Konačno, slabo je povjerenje javnosti u funkcioniranje države i njezinih institucija.