Razdoblje od 2007. do 2012. obuhvaćeno ovim drugim Europskim istraživanjem o kvaliteti života (European Quality of Life Survey - EQLS) bilo je važno zbog skorog hrvatskog približavanja u punopravno članstvo u EU i učinaka gospodarske krize na sve slojeve društva. Ključni pokazatelji kvalitete života uključuju: percipirani životni standard; materijalnu neimaštinu; stanovanje; rad i zapošljavanje; ravnotežu između poslovnog i privatnog života; kvalitetu društva u smislu povjerenja u ljude i institucije; kvalitetu javnih institucija; društvene napetosti i socijalnu isključenost; fizičko i mentalno zdravlje; zdravstvenu zaštitu; i nekoliko pokazatelja subjektivnog blagostanja kao što su zadovoljstvo životom, sreća i optimizam. Najveći je izazov u analizi tih područja bila usporedba trendova i promjena u zemlji s onima u EU-28 kako bi se omogućilo bolje razumijevanje izazova u vezi s procesom integracije Hrvatske u EU.
Prema potrebi, Hrvatska je uspoređivana sa skupinom zemalja koje su se pridružile EU 2004. i 2007. Ti su podaci analizirani kako bi se otkrile razlike u socio-demografskim obilježjima hrvatskog stanovništva kao što su dob, spol, prihod, obrazovanje i vrsta naselja za koja se u prethodnim istraživanjima pokazalo da utječu na kvalitetu života.
U sklopu projekta objavljena je publikacija Trendovi u kvaliteti života - Hrvatska: 2007.-2012.