Na virtualnoj prezentaciji 12. studenoga 2024. Tatjana Stanimirović (Upravni fakultet, Ljubljana) i Philumena Bauer (Sveučilište Johannes Kepler, Linz) predstavile su članak o kvaliteti izvještaja o održivosti državnih poduzeća u Austriji i Sloveniji objavljenog u časopisu Public Sector Economics.

Na temelju analize 64 izvještaja o održivosti 8 austrijskih i 8 slovenskih državnih poduzeća, za razdoblje 2018. – 2021. te kroz intervjue s predstavnicima tih poduzeća, istraživanje pokazuje da austrijska državna poduzeća neznatno nadmašuju slovenska u izvještavanju o održivosti. Unatoč poboljšanjima u objema zemljama, usklađenost sa standardima Globalne inicijative o izvještavanju (GRI) još uvijek je ispod 50%, što ukazuje na ograničenu spremnost za prošireni opseg izvještavanja koji zahtijevaju Direktiva o korporativnom izvješćivanju o održivosti i kriteriji EU taksonomije.

Istraživanje se uvelike tiče definiranja doprinosa društvu, posebice ekonomskih, kao što su zaštita potrošača i usklađenost s društveno-ekonomskim ciljevima, uz određene ekološke i društvene usklađenosti s GRI standardima. Uloga državnih poduzeća u očuvanju i širenju javnih dobrobiti, očituje se i u njihovom opsežnom izvještavanju o angažmanu dionika, etici, sprječavanju narušavanja konkurentnosti, borbi protiv korupcije, zaštiti privatnosti potrošača i socioekonomskoj usklađenosti. Slični obrasci vidljivi su i u Smjernicama za izvješćivanje o održivosti – SDG 9 (industrija, inovacija i infrastruktura), gdje je prioritet stvaranje ekonomske vrijednosti (više od 70% sukladnosti), dok su društveni i ekološki doprinosi ograničeni.

Određena ograničenja ovoga rada su što se uglavnom temelji na pregledu dokumenata, a i procjena usklađenosti može donekle biti subjektivna. Usvajanjem elemenata standarda Globalne inicijative o izvještavanju i Ciljeva održivog razvoja u okviru Direktive o korporativnom izvještavanju o održivosti, postojeći standardi nefinancijskog izvještavanja morali bi se uskladiti s Europskim smjernicama za izvještavanje o održivosti (ESRS) kako bi se u budućim analizama mogao razviti i indeks usklađenosti s ciljevima koji se tiču okoliša, društva i upravljanja na temelju sektorski neutralnih ESRS zahtjeva.

Prezentaciju je moderirala Jasmina Mašović, asistentica u Institutu za javne financije, a dostupne su snimka i prezentacija ovog predavanja.

 

Foto: Canva