Naša kolegica Leonarda Srdelić gostovala je 22. siječnja 2025. u emisiji „Klimatski izazov“ na Prvom programu Hrvatskog radija u kojoj je govorila o Europskom sustavu trgovanja dozvolama za emisije stakleničkih plinova (EU ETS), koji sektori u Hrvatskoj bilježe najveću pokrivenost besplatnim emisijskim dozvolama, a koji najmanje te kako se koriste prihodi ostvareni od prodaje emisijskih dozvola.
Srdelić je pritom naglasila kako prema posljednjim izvještajima antropogeno globalno zagrijavanje nastavlja ubrzanim tempom i značajno utječe na sve regije svijeta, pri čemu se Europa zagrijava dvostruko brže od globalnog prosjeka. Isto tako, kako bi se ovo zagrijavanje ograničilo na najviše 1,5°C iznad predindustrijskih razina do kraja 21. stoljeća, što je ujedno i ključni element Pariškog sporazuma, potrebno je do 2030. godine smanjiti globalne emisije stakleničkih plinova za 43%.
Osnovni instrument politike EU-a u postizanju tih ciljeva predstavlja upravo EU ETS sustav koji se temelji na načelu „ograniči i trguj“ (cap and trade), gdje Europska komisija utvrđuje ukupni obujam dozvola koje se mogu izdati sudionicima unutar EU ETS-a. Broj dozvola se postupno linearno smanjuje s namjerom smanjenja ukupnih emisija stakleničkih plinova. Svaka dozvola omogućava nositelju da ispusti jednu tonu ugljičnog dioksida (CO2) ili ekvivalentnu količinu drugih stakleničkih plinova.
Značajan se broj dozvola unutar EU ETS-a dodjeljuje besplatno s ciljem podrške sektorima i postrojenjima koja su izložena intenzivnoj međunarodnoj konkurenciji i koja bi mogla premjestiti svoju proizvodnju izvan EU-a kako bi izbjegla troškove povezane s emisijama (poznato kao „istjecanje ugljika“). Nakon dodjele besplatnih dozvola za emisije, preostale dozvole stavljaju se na prodaju na primarnom tržištu kroz dražbe koje organizira Europska energetska burza (European Energy Exchange, EEX) u ime Unije i država članica. Prihodi ostvareni od prodaje ovih dozvola predstavljaju prihode pojedinih država članica.
EU ETS-om obuhvaćena su postrojenja čije godišnje emisije premašuju 20.000 tona CO2 ekvivalenta dok za sektor proizvodnje električne energije ne postoji minimalni prag emisija za uključivanje u sustav. Sustavom su također obuhvaćeni svi zračni letovi unutar EU-a i Europskog gospodarskog prostora te letovi prema Švicarskoj i Ujedinjenoj Kraljevini. Sustav je od 1. siječnja 2024. proširen i na sektor pomorskog prometa, a postavljen je i novi cilj smanjenja emisija za 62% do 2030. u odnosu na razine iz 2005.
Podatci o cijenama emisijskih dozvola pokazuju da su brojne reforme i prilagodbe EU ETS-a značajno utjecale na kretanje cijena. Tijekom prva dva razdoblja trgovanja dozvolama (2005.–2012.), bio je dodijeljen veliki broj dozvola što je rezultiralo znatnim smanjenjem cijena. Zbog toga je u trećoj fazi (2013.–2020.) uveden Mehanizam za stabilnost tržišta koji je osmišljen tako da povuče višak dozvola kada je to potrebno te da ponovno stavi na tržište određen broj dozvola u slučaju određenih šokova. Najava ove reforme počela je utjecati na porast cijene emisijskih dozvola krajem 2017. U 2024. godini, cijene emisijskih jedinica prosječno su iznosile oko 65 €/tCO₂, a predviđa se da će do 2030. postupno rasti do 150 €/CO2.
Srdelić zaključuje kako podatci o pokrivenosti ukupnih emisija EU ETS sustavom pokazuju da je taj postotak, u usporedbi s Hrvatskom (oko 30%), u Uniji znatno viši (oko 40% u prosjeku). Ova razlika primarno proizlazi iz strukturnih različitosti gospodarstava, gdje značajan dio ukupnih emisija u Hrvatskoj dolazi iz sektora koji nisu industrijski i stoga nisu obuhvaćeni EU ETS-om – kao što su emisije iz cestovnog prometa koje posljednjih godina zauzimaju sve veći udio u strukturi ukupnih emisija. Primjetan je i trend smanjenja pokrivenosti ukupnih emisija EU ETS sustavom i u Hrvatskoj i na razini EU-a, ali i smanjenje pokrivenosti EU ETS emisija besplatnim dozvolama. Ovo smanjenje pokrivenosti ukupnih emisija odražava uspješna nastojanja u smanjenju emisija unutar sektora obuhvaćenih sustavom, što rezultira smanjenjem njihovog udjela u ukupnim emisijama. Ovo isto tako ukazuje na sporije smanjenje emisija ili čak njihov rast iz sektora koji nisu obuhvaćeni EU ETS sustavom. Iz tog razloga planira se uvođenje EU ETS II sustava koji bi trebao postati operativan početkom 2027. godine, a obuhvatit će emisije iz preostalih industrija koje nisu uključene u postojeći sustav, zatim cestovnog prometa te stambenih i poslovnih zgrada.