U novom broju časopisa Public Sector Economics, Hermes Morgavi analizira isplativost podizanja dobne granice za odlazak u mirovinu, polazeći od standardnog panel-modela korekcije pogrešaka za više zemalja. U analizu uvodi brojne empirijske inovacije kako bi bolje obuhvatio utjecaj demografske strukture, mogućnosti ranijeg umirovljenja, značaja privatnih mirovinskih fondova i mehanizama ranijeg umirovljenja. Te promjene vode većim i raznolikijim predviđenim učincima promjena u standardnoj dobi za umirovljenje na stopu zaposlenosti starijih osoba i prosječnu dob izlaska s tržišta rada u različitim zemljama.
Ajaz Ayoub, Tahir Ahmad Wani i Abid Sultan istražuju utjecaj javnog duga na gospodarski rast u zemljama BRIC-a – Brazilu, Rusiji, Indiji i Kini – u razdoblju od 1996.-2022., koristeći metode koherencije valova i unakrsnih valova kako bi obuhvatili kratkoročne dinamike i dugoročne trendove. Naglašavaju kako održivi i uključivi gospodarski rast ovisi o prilagođenim strategijama upravljanja javnim dugom, usklađenim s gospodarskim uvjetima specifičnim za svaku zemlju.
Josip Raos i Ivana Čičak analiziraju kako varijacije u veličini poduzeća utječu na kretanje plaće u Hrvatskoj. Iako su kretanja plaća uglavnom povezana s promjenama u realnoj gospodarskoj aktivnosti, uloga preraspodjele radne snage često se zanemaruje. Analiza podataka poduzeća u Hrvatskoj od 2002.-2023. pokazuje da preraspodjela radne snage značajno utječe na plaće i produktivnost, s protu-cikličkim učincima na plaće do 2021., koji postaju prociklički nakon pandemije. Za razliku od plaća, protuciklički učinak na produktivnost trajao je od 2022. do 2023.
Nikola Buković i Danijel Baturina istražuju potencijal društvenih poduzeća za radnu integraciju za transformaciju hrvatskog sustava oblikovanja vještina. Analizom podataka iz 13 europskih zemalja istražuju stanje takvih poduzeća u Hrvatskoj, njihovu ulogu u razvoju vještina i položaj u širem postsocijalističkom kontekstu. Iako ograničena veličinom sektora i nedostatkom podrške, takva poduzeća imaju potencijal za jačanje koordiniranog sustava oblikovanja vještina, posebno ako se jasnije razlikuju ovisno o načinima uključivanja na tržište rada i aktivnije uključe u obrazovne i tržišno-usmjerene politike.
Vinko Zaninović, Zoran Ježić i Alen Host istražuju kako udaljenost od kuće utječe na akademski uspjeh studenata. U članku se udaljenost od matične regije koristi kao pokazatelj motivacije za analizu obrazovnih ishoda studenata Ekonomskog fakulteta u Rijeci, pri čemu su prosjek ocjena i broj položenih kolegija ključne varijable. Rezultati pokazuju da manja udaljenost od kuće smanjuje broj položenih kolegija, ali ne utječe na prosjek ocjena, što ukazuje na potrebu za obrazovnim politikama koje bi dodatno motivirale lokalne studente.
Ivana Prica, Imane El Ouizgani i Will Bartlett analiziraju fenomen neusklađenosti kvalifikacija i vještina među sveučilišnim diplomantima u dvije zemlje – Maroku i Srbiji. Analiza otkriva istovremenu prekomjernu kvalificiranost i nedostatak vještina među diplomantima, visoku učestalost neusklađenosti uz niske kazne u plaćama u javnom sektoru, visoke razine neusklađenosti među diplomiranim ženama uz relativno visoke kazne u plaćama, te postupno smanjenje neusklađenosti vještina tijekom vremena zahvaljujući učenju na poslu i promjenama zaposlenja.
Ovaj broj završava Hrvoje Hrnkaš, prikazom knjige 35 Years of Public Sector Reform in Central Europe – autori: Michiel S. de Vries i Juraj Nemec.