Pandemija koronavirusa značajno je ograničila pristup zdravstvenoj zaštiti i mnogi su bili prisiljeni odgoditi preglede, odustati od liječenja zbog straha od zaraze ili im je medicinska skrb bila uskraćena – što je dodatno produbilo postojeće zdravstvene nejednakosti.

Šime Smolić, izvanredni profesor na Ekonomskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, održao je 12. veljače 2025. prezentaciju na temelju članka objavljenog u časopisu Public Sector Economics o telemedicini koja se u doba pandemije nametnula kao alternativno rješenje, omogućujući konzultacije na daljinu i pristup medicinskim uslugama bez fizičkog kontakta. Premda je poboljšala dostupnost zdravstvene skrbi, nije uspjela u potpunosti ublažiti zdravstvene nejednakosti kojima su najviše izložene žene, samci i  kronični bolesnici, a otežani pristup skrbi nastavljen je i nakon pandemije.

Istraživanje čimbenika nepodmirenih zdravstvenih potreba osoba starijih od 50 godina temelji se na podatcima studije SHARE (Survey of Health, Ageing and Retirement in Europe), najveće istraživačke infrastrukture u društvenim znanostima u Europi koja prikuplja podatke o zdravlju, starenju i životnim uvjetima osoba starijih od 50 godina u 27 europskih zemalja i Izraelu.

Telemedicina se pokazala učinkovitijom u zemljama s razvijenijom digitalnom infrastrukturom, a poteškoće u primjeni su se pojavljivale u zemljama bez jasnih pravila i financijskih poticaja. Iako ima veliki potencijal, u mnogim je slučajevima služila kao nadopuna, a ne zamjena za tradicionalnu medicinsku skrb. Za bolju integraciju telemedicine u zdravstvene sustave potrebno je ukloniti regulatorne i financijske prepreke, ulagati u digitalnu infrastrukturu i obrazovanje koje će starijim osobama olakšati korištenje digitalnih zdravstvenih usluga.

Prezentaciju je moderirala Marijana Bađun, viša znanstvena suradnica u Institutu.