U novom broju časopisa Public Sector Economics Ozana Nadoveza u članku Do increases in public sector wages affect inflation? procjenjuje potencijalne pritiske visokog rasta plaća u javnom sektoru tijekom 2024. na inflaciju. Analiza pokazuje da je direktan utjecaj na inflaciju, zbog malog udjela javnog sektora u potrošačkoj košarici, bio zanemariv, no ovisno o pretpostavkama postojao je izvjesni indirektan utjecaj putem povećane agregatne potražnje i prelijevanja na privatni sektor. Članak je osvojio nagradu u redovitoj kategoriji na natječaju Zaklade Hanžeković za 2024.

Lucija Rašić i Noa Hinger u članku Pressure on interest rates on deposits in Croatia: government bonds or European Central Bank? ističu kako je izdanje narodnih obveznica 2023. omogućilo građanima sigurno ulaganje, posebice nakon višegodišnjeg razdoblja niskih kamatnih stopa. Kombinacija regresijske i analize glavnih komponenti, pokazala je da su narodne obveznice imale ograničen utjecaj na kamatne stope, dok Europska središnja banka pokazuje značajniji učinak. Članak je osvojio nagradu u studentskoj kategoriji na natječaju Zaklade Hanžeković za 2024.

Mislav Brkić u članku Bank profitability in the euro area in times of high inflation pokazuje kako su rastuće kamatne stope pozitivno utjecale na profitabilnost banaka, a taj je trend dodatno pojačan viškom likvidnosti. Budući da su banke europodručja imale velike viškove likvidnosti, mogle su ostvariti znatan prihod od kamata bez rizika jednostavno polažući svoja sredstva u Europsku središnju banku.

Georgios Kitsoleris i Tuan Anh Luong u članku Intragenerational occupational mobility: the effect of crisis and overeducation on career mobility in a segmented labour market analiziraju utjecaj krize i prekomjerne obrazovanosti na karijernu mobilnost u segmentiranom tržištu rada u Grčkoj. Empirijski rezultati pokazuju da su diplomirani studenti imali veću vjerojatnost za silaznu mobilnost tijekom prve faze krize, iako su prekomjerno obrazovani radnici imali više mogućnosti za napredovanje. Postojanje prekomjerno obrazovanih u Grčkoj vjerojatno je posljedica rastućeg broja visokoobrazovanih osoba, niske ponude radnih mjesta za visokokvalificirane radnike i visoke razine nezaposlenosti.

Samson Edo i Osaro Oigiangbe u članku Fiscal policy burden accruing from public debt accumulation: theoretical effect on growth and empirical evidence istražuju kako fiskalno opterećenje proizašlo iz javnog duga utječe na ekonomski rast u zemljama Subsaharske Afrike u razdoblju od 1990.-2022. Rezultati potvrđuju stav da su koristi fiskalne politike za rast ograničene velikim porastom javnog duga, što je u skladu sa zabrinutošću međunarodnih institucija zbog ekonomskih posljedica prekomjernog zaduživanja.

Gavin Ooft u članku Do fiscal deficits cause inflation? Evidence from Suriname analizira prijenos šokova fiskalne ravnoteže na inflaciju u Surinamu u razdoblju od 1961.-2022., te otkriva da su šokovi tečaja glavni pokretač inflacije. Šokovi cijena energetskih sirovina također uzrokuju cjenovne pritiske, za razliku od šokova cijena neenergetskih sirovina. Fiskalni šokovi ne utječu izravno na inflaciju. Rezultati naglašavaju važnost stabilnosti tečaja, dok fiskalna disciplina može ublažiti tečajne i inflacijske pritiske.

I na kraju, Filip Badovinac prikazuje knjigu A Taxing Journey – How Civic Actors Influence Tax Policy koju je uredio Paolo De Renzio.