U novome broju Osvrta Instituta za javne financije Matea Cvjetković analizira ulaganja u umjetnu inteligenciju u državama članicama EU-a i Hrvatskoj, s posebnim naglaskom na njihovu strukturu i sektorsku raspodjelu. Hrvatska je 2023. u umjetnu inteligenciju uložila nešto više od milijardu eura. Pritom su ulaganja ponajviše usmjerena na podatke i opremu, dok su ulaganja u vještine te istraživanje i razvoj ispod razine EU-a. Takva struktura može ograničiti dugoročne učinke jer se postojeća infrastruktura ne može adekvatno iskoristiti bez odgovarajućih znanja i istraživačkih kapaciteta.
Ukupna ulaganja EU-a u umjetnu inteligenciju u 2023. godini procjenjuju se na oko 257 milijardi eura, no raspodjela i među državama članicama izrazito je neravnomjerna – Njemačka, Francuska, Nizozemska i Italija zajedno čine gotovo 60% ukupnih ulaganja. Prema ulaganjima po stanovniku prednjači Irska s više od 1.600 eura, dok se Hrvatska s oko 320 eura nalazi pri samom kraju ljestvice, znatno ispod prosjeka EU-a od 574 eura.
Analiza pokazuje i dodatne razlike: dok EU najviše ulaže u vještine, Hrvatska veći naglasak stavlja na podatke i opremu. U EU-u javni sektor financira 27% ukupnih ulaganja u umjetnu inteligenciju, dok je u Hrvatskoj njegova uloga izraženija i iznosi oko 33%, pri čemu se znatan dio tih sredstava oslanja na europske izvore.
Autorica ističe da je ključno pravodobno planirati domaću fiskalnu strategiju i usvojiti Nacionalni plan za umjetnu inteligenciju do 2032. kako bi se povećala ulaganja i bolje usmjerila prema znanju, vještinama i istraživanju.
Objava za medije
Foto: Unsplash