U zadnjem ovogodišnjem broju časopisa Public Sector Economics, Dmitri Blueschke, Klaus Weyerstrass, Reinhard Neck i Miroslav Verbič identificiraju optimalne fiskalne politike za Sloveniju u narednim godinama pod različitim pretpostavkama o globalnim gospodarskim kretanjima. Moguće politike procjenjuju koristeći makroekonometrijski model SLOPOL12 i intertemporalnu funkciju cilja koja uključuje proizvodnju, nezaposlenost, inflaciju, proračunski deficit, javni dug i tekući račun.
Osama Shaikh i Selcen Ozturk istražuju učinke ulaganja u politike tržišta rada na dinamiku nezaposlenosti različitih demografskih skupina u zemljama OECD-a, posebice na trajnu nezaposlenost mladih. Kroz sustavnu analizu dugoročnih učinaka politika tržišta rada, dinamike plaća i ponude rada, članak pruža empirijski utemeljene uvide koji omogućuju donositeljima politika oblikovanje učinkovitih i konkretnim prilikama prilagođenih strategija.
Sverre Grepperud i Pål Andreas Pedersen istražuju kako sustavi plaćanja prema učinku (pay-for-performance, P4P) mogu smanjiti probleme koordinacije integriranih pružatelja zdravstvenih usluga, pokazujući da je usmjeravanje na prvog pružatelja učinkovitije od usmjeravanja na drugog, te da optimalni P4P ovisi o obilježjima pružatelja i dinamici procesa usluga. Razmatrani optimalni P4P sustavi ne moraju biti poželjniji od unaprijed definiranih plaćanja, jer njihova provedba zahtijeva relativno više informacija.
Ana Marija Sikirić Simčić dokazuje postojanje vremenskog jaza u Hrvatskoj između završetka plaćenog roditeljskog dopusta i ostvarivanja prava na usluge ranog i predškolskog odgoja i obrazovanja. Taj jaz značajnije pogađa majke, pa mnoge tijekom tog razdoblja prilagođavaju svoj radni status. Autorica ukazuje na potrebu boljeg usklađivanja politika roditeljskog dopusta i upisa u rani i predškolski odgoj i obrazovanje kako bi se promicala rodna ravnopravnost i omogućila bolja ravnoteža između poslovnog i obiteljskog života.
Georgios Kitsoleris i Sara Čulo u usporednoj analizi istražuju utjecaj obrazovanja na društvenu mobilnost u Hrvatskoj i Grčkoj, pokazujući da se uzlazna mobilnost kroz generacije smanjuje te da i dalje snažno ovisi o obrazovnoj i profesionalnoj pozadini obitelji. Unatoč tome, više razine obrazovanja i dalje značajno povećavaju vjerojatnost da će pojedinci u obje zemlje ostvariti bolje profesionalne ishode od svojih roditelja.
Josip Visković, Tea Šestanović i Paško Burnać istražuju ključne čimbenike koji utječu na porezni moral studenata u Hrvatskoj, pokazujući da povjerenje u institucije, vjerska načela i znanje o porezima povećavaju porezni moral, dok ga politika, društvene norme i financijsko znanje mogu smanjivati. Autori ističu potrebu boljeg obrazovanja o porezima kako bi se potaknula kultura poštivanja poreznih obveza i podržali učinkovitiji i pravedniji porezni sustavi.