U Zagrebu je 21. i 22. svibnja održan međunarodni znanstveni skup Managing Tax System Complexity in the Digital Age: Domestic and International Perspectives u organizaciji University of New South Wales Sydney, Queensland University of Technology, Instituta za javne financije i Fakulteta za menadžment u turizmu i ugostiteljstvu Sveučilišta u Rijeci. Skup je okupio domaće i međunarodne istraživače i stručnjake koji su raspravljali o upravljanju složenim poreznim sustavima, jednom od trajnih izazova suvremenih država, s posebnim naglaskom na digitalizaciju. 

Sudionici su istaknuli da digitalne tehnologije mogu pojednostavniti i ubrzati porezne procese, ali istodobno otvaraju brojne izazove. Raspravljalo se o pojednostavljenju i pravednosti poreznih sustava, smanjenju administrativnih opterećenja uz pomoć tehnologije, zaštiti prava poreznih obveznika u uvjetima digitalnog nadzora te potrebi za međunarodnom koordinacijom i standardizacijom.

Skup je otvorila Sabina Hodžić s Fakulteta za menadžment u turizmu i ugostiteljstvu Sveučilišta u Rijeci, naglasivši kako važnost takvih okupljanja nije samo u dijeljenju znanja, već i da su u vremenu brzih tehnoloških promjena istraživanje i suradnja s društvom, gospodarstvom i institucijama važniji nego ikad.

Ravnatelj Instituta za javne financije Vjekoslav Bratić u uvodnom je obraćanju upozorio da složenost poreznih sustava utječe na javne prihode, troškove ispunjavanja poreznih obveza, pravednost i povjerenje u institucije. „Digitalizacija može pojednostaviti i ubrzati porezne postupke, ali istodobno donosi i nove pravne, tehničke i organizacijske izazove. Važno je raspravljati ne samo o digitalizaciji poreznih procesa, već i o promišljenom i učinkovitom upravljanju poreznom složenošću“, istaknuo je Bratić. 

Skup je zaključen panel-raspravom Managing Tax Systems in the Digital Age – Key Takeaways and Future Directions na kojoj su sudjelovali stručnjaci iz Njemačke, Danske i Hrvatske, i među njima Ivica Urban, viši znanstveni suradnik u Institutu. U središtu rasprave bilo je pitanje može li digitalizacija doista pojednostavniti porezne sustave ili u određenim područjima i državama stvara nove oblike složenosti. Panelisti su se složili da pokušaji pojednostavljivanja često rezultiraju suprotnim učinkom, a instrumenti za smanjenje složenosti kontekstualno su specifični. 

Govoreći o hrvatskim iskustvima s porezom na dohodak, Urban je istaknuo da su se u posljednjih desetak godina paralelno odvijali procesi pojednostavljenja i to zahvaljujući automatizaciji godišnjeg obračuna poreza, ali i usložnjavanja sustava, uslijed povećanja broja poreznih olakšica. Naglasio je da je za suštinsko pojednostavljenje sustava potrebna cjelovita, pomno analizirana i pripremljena reforma. Dodao je i da bi digitalni sustavi mogli služiti kao asistenti građanima u odabiru najpovoljnije opcije za njihove porezne odluke, primjerice pri korištenju osobnog odbitka za uzdržavanu djecu. Sudionici panela osvrnuli su se i na potencijal umjetne inteligencije u radu poreznih administracija te važnost međunarodne razmjene iskustava i praksi u upravljanju poreznim sustavima. 

Zaključak skupa bio je da digitalna transformacija poreznih sustava nije isključivo tehničko pitanje, već politički, pravni i društveni izazov koji zahtijeva suradnju svih dionika.

Više informacija, uključujući program i knjigu sažetaka, dostupno je na mrežnoj stranici skupa.