Tražilica
 
 
Brzi linkovi
 
 
 
EURAXESS
 
 

Kontakt
 

INSTITUT ZA JAVNE FINANCIJE
Smičiklasova 21
10000 Zagreb
OIB: 41683226810
Tel: + 385 1 4886 444
Fax: +385 1 4819 365
e-mail: ured@ijf.hr

 
 
 
Predstavljeni rezultati transparentnosti proračuna lokalnih/regionalnih jedinica
Objavljeno: 29.06.2022.

Institut za javne financije predstavio je 29. lipnja 2022. rezultate osmog ciklusa istraživanja transparentnosti proračuna svih 576 hrvatskih regionalnih/lokalnih jedinica. Prosječna proračunska transparentnost – mjerena brojem proračunskih dokumenata objavljenih na mrežnim stranicama županija, gradova i općina – iz godine u godinu se popravlja, te u ovom ciklusu iznosi 4,5 od mogućih 5. To je znatno poboljšanje u odnosu na 2015. kada je iznosila prosječnih 1,8. Naravno, sama objava dokumenata ne znači apsolutnu transparentnost, no smatra se prvim korakom k višim razinama transparentnosti neophodnim za sudjelovanje građana u proračunskom procesu i kontroli prikupljanja i trošenja javnih sredstava. 

Kako bi dobiveni rezultati bili što dostupniji i pregledniji, Institut je objavio interaktivnu kartu koja prikazuje stanje u svim županijama, gradovima i općinama. Detaljna analiza istraživanja objavljena je u Osvrtu Instituta za javne financije Proračunska transparentnost županija, gradova i općina: studeni 2021. – travanj 2022, a snimku pogledajte na poveznici.
 
IJF domaćin policy foruma o zajedničkoj borbi protiv korupcije u jugoistočnoj Europi
Objavljeno: 07.06.2022.

Institut za javne financije i Center for the Study of Democracy (CSD) iz Bugarske organizirali su Policy Forum: Anti-Corruption аnd Good Governance in Southeast Europe: Towards Innovative Public-Private Partnership Solutions koji se 7. lipnja 2022. održao u zagrebačkom Hotelu Dubrovnik i online. Na forumu su CSD i Government Transparency Institute (GTI), Mađarska predstavili ključne naglaske ovogodišnjeg Izvješća o dobrom upravljanju u jugoistočnoj Europi, nastalog u okviru projekta Provedba zajedničkih antikorupcijskih rješenja i primjera dobrog upravljanja u jugoistočnoj Europi: inovativne prakse i javno-privatna partnerstva. Analiza se fokusirala na integritet javne nabave i upravljanje državnim poduzećima u energetskom sektoru, s ciljem postizanja dubljeg razumijevanja ovih izazova i stvaranja preduvjeta za antikorupcijske reforme u devet zemalja u regiji – Bugarskoj, Hrvatskoj, Mađarskoj, Rumunjskoj, Albaniji, Bosni i Hercegovini, Crnoj Gori, Sjevernoj Makedoniji i Srbiji. Forum je organiziran u sklopu Regionalne platforme dobrog javnog upravljanja i javno-privatnog partnerstva (R2G4P) koju financira EEA i Norway Grants Fund for Regional Cooperation. 

Nakon policy foruma održat će se i ljetna škola 8. lipnja 2022. s ciljem obuke studenata i stručnjaka u regiji o korištenju suvremenih metodologija, alata i pokazatelja za praćenje i procjenu korupcije i zarobljavanja države.

 
 

Arhiva vijesti
Osvrti Instituta za javne financije
 
Osvrtima Instituta za javne financije, Mihaela Bronić i Josip Franić objavili su analizu Otvorenost proračuna središnje države: Hrvatska zabilježila blagi pad u odnosu na prethodni krug istraživanja, u kojoj komentiraju najnovije rezultate međunarodnog istraživanja International Budget Partnership-a.
 

PSE 2022 konferencija
 
Institut za javne financije u suradnji sa Zakladom Friedrich Ebert organizira godišnju konferenciju Ekonomika javnog sektora 2022 – Starenje i dugotrajna skrb. Konferencija će se održati virtualno 21. listopada 2022. Cilj konferencije je analizirati trenutačno stanje dugotrajne skrbi diljem svijeta i ponuditi nova rješenja za izazove koje starenje stanovništva donosi sustavima dugotrajne skrbi.

Dodatne informacije dostupne su na mrežnim stranicama konferencije.

 

Tihana Škrinjarić o makroekonomskim učincima sistemskog stresa
 
Institut za javne financije i Hrvatska narodna banka organizirali su predstavljanje rada Tihane Škrinjarić, savjetnice u Hrvatskoj narodnoj banci, "Makroekonomski učinci sistemskog stresa: pristup pomičnog indeksa prelijevanja". Rezultati analize upućuju da šokovi u sistemskom stresu značajno utječu na buduću negativnu realnu aktivnost te je monetarna politika izrazito reaktivna na promjene u stresu. Sistemski stres češći je primatelj šokova od inflacije, što znači da je politika stabilizacije inflacije (pogotovo prije globalne financijske krize) utjecala na smanjenje volatilnosti sistemskog stresa, a najmanje reaktivna bila je kreditna aktivnost , ali uz najstabilniji indeks prelijevanja šokova.
 
Na označenim poveznicama dostupne se snimka predstavljanja rada i prezentacija.
 

 
Naše stranice koriste kolačiće kako bi Vam omogućili najbolje korisničko iskustvo.
Prihvaćam kolačiće     Postavke kolačića