Novi broj časopisa Public Sector Economics nudi izbor radova s konferencije Instituta za javne financije održane u Zagrebu u studenom 2017. Broj počinje s uredničkim uvodnikom Katarine Ott i Dubravka Mihaljeka: Introduction to the Public Sector Economics 2017 Conference Issue – Public investment: catalyst for sustainable growth. U pozvanim predavanjima Balázs Égert procjenjuje pokretače i nakon krize neuobičajeno niska poslovna ulaganja u mnogim razvijenim gospodarstvima; Evžen Kočenda ispituje veze javnih ulaganja, bankarskog sektora i državnih rizika; dok Matthias Kollatz-Ahnen i Markus J. Roick analiziraju globalno nedostatna infrastrukturna ulaganja, osobito na lokalnoj razini u Europi.
U uvodnim govorima Zdravko Marić razmatra evoluciju privatnih i javnih ulaganja u Hrvatskoj, te identificira uvjete za njihov srednjoročni oporavak; Manica Hauptman upozorava da unatoč povoljnijim uvjetima financiranja, ulaganja u EU nisu dostigla pretkrizne razine; a Zrinka Živković Matijević naglašava važnost ulaganja u ljudski kapital u Hrvatskoj. Ehtisham Ahmad, Annalisa Vinella i Kezhou Xiao se usredotočuju na javno-privatna partnerstva kao pokretače infrastrukturnih projekata. Sanja Borkovic i Peter Tabak istražuju odnos između javnih ulaganja i produktivnosti hrvatskih tvrtki. Gökçen Yilmaz proučava utjecaj načina raspodjele javnih ulaganja na rast produktivnosti u Turskoj od 1975.-2001. Maria Manuel Campos i Hugo Reis proučavaju koristi od ulaganja u školovanje u portugalskom gospodarstvu tijekom 1986.-2013. Broj završava pregledom kapitalne knjige Jeana Tirolea “Economics for the Common Good”.

U novom broju Newslettera Katarina Ott, Mihaela Bronić i Branko Stanić prikazuju osnovne podatke o pomoćima koje su županije, gradovi i općine primili kao nositelji ili partneri/suradnici provedbe programa i projekata (su)financiranih iz proračuna EU-a 2015. i 2016. U radu se nudi i baza tih podatka u Excel formatu koju čitatelji mogu preuzeti na svoje računalo i sami detaljnije analizirati i uspoređivati s prethodnim godinama. Županije, gradovi i općine su 2015. i 2016. primili gotovo milijardu kuna europskih pomoći, odnosno znatno veće iznose nego prethodnih godina. Pritom su gotovo polovicu iskoristile županije, oko trećinu gradovi, a općine manje od jedne petine. Međutim, gotovo polovica gradova i više od tri četvrtine općina nije u tom razdoblju iskoristila ni kune europskih pomoći.

U novom Aktualnom osvrtu Katarina Ott komentira godišnju analizu ekonomskog i socijalnog stanja u Hrvatskoj koju je Predstavništvo Europske komisije predstavilo 13. ožujka u Zagrebu. Prema toj analizi, Hrvatska je država s prekomjernim ekonomskim neravnotežama te je ostvarila ograničen napredak, odnosno nije napredovala u provedbi preporuka.