Tražilica
Brzi linkovi
EURAXESS
Kontakt
INSTITUT ZA JAVNE FINANCIJE
Smičiklasova 21
10000 Zagreb
OIB: 41683226810
Tel: + 385 1 4886 444
Fax: +385 1 4819 365
e-mail: ured@ijf.hr
Newsletter: povremeno glasilo Instituta za javne financije #03
Objavljeno: 05.07.2022.
Predstavljeni rezultati transparentnosti proračuna lokalnih/regionalnih jedinica
Objavljeno: 29.06.2022.
Objavljeno: 05.07.2022.
U trećem broju Newslettera Instituta za javne financije prikazana su tri rada naših istraživača te kratki pregled događanja i publikacija od posljednjeg broja Newslettera.
U prikazu Kako je cijepljenje protiv bolesti COVID-19 razotkrilo ostavštinu socijalizma u Europi? Josipa Franića predstavlja se analiza koja razotkriva kako glavni razlozi skepticizma u tranzicijskim zemljama leže u znatnome oslanjanju na neformalne kontakte u svakodnevnome životu, rastućemu nepovjerenju u društvu, raširenome nezadovoljstvu sa stanjem demokracije te određenim slabostima obrazovnih sustava.
U prikazu Proračunska transparentnost povećava javnu potrošnju Simone Prijaković analiza proračunske transparentnosti općina i gradova u Hrvatskoj otkriva da povećana razina proračunske transparentnosti vodi većemu povjerenju birača, čineći biračima javna dobra i usluge zanimljivijima, što naposljetku povećava javnu potrošnju – javne rashode te deficit, posebice u siromašnijim lokalnim jedinicama. To ukazuje na neravnomjeran regionalni razvoj i neodrživost malih lokalnih jedinica kojima nedostaju resursi za obavljanje osnovnih funkcija.
Vjekoslav Bratić u prikazu Javno financiranje vjerskih škola u Hrvatskoj navodi kako je najveći broj vjerskih škola čiji su osnivači javnopravne osobe Katoličke Crkve u Hrvatskoj (23) i one su nominalno primile i najviše javnih sredstava. No jedna osnovna i četiri srednje škole čiji su osnivači druge vjerske zajednice u prosjeku su zapošljavale nešto više djelatnika, imale manji broj učenika, ali im je iz državnoga proračuna isplaćeno u prosjeku više novca, po učeniku i po zaposlenome.
Objavljeno: 29.06.2022.
Institut za javne financije predstavio je 29. lipnja 2022. rezultate osmog ciklusa istraživanja transparentnosti proračuna svih 576 hrvatskih regionalnih/lokalnih jedinica. Prosječna proračunska transparentnost – mjerena brojem proračunskih dokumenata objavljenih na mrežnim stranicama županija, gradova i općina – iz godine u godinu se popravlja, te u ovom ciklusu iznosi 4,5 od mogućih 5. To je znatno poboljšanje u odnosu na 2015. kada je iznosila prosječnih 1,8. Naravno, sama objava dokumenata ne znači apsolutnu transparentnost, no smatra se prvim korakom k višim razinama transparentnosti neophodnim za sudjelovanje građana u proračunskom procesu i kontroli prikupljanja i trošenja javnih sredstava.
Kako bi dobiveni rezultati bili što dostupniji i pregledniji, Institut je objavio interaktivnu kartu koja prikazuje stanje u svim županijama, gradovima i općinama. Detaljna analiza istraživanja objavljena je u Osvrtu Instituta za javne financije Proračunska transparentnost županija, gradova i općina: studeni 2021. – travanj 2022, a snimku pogledajte na poveznici.
Osvrti Instituta za javne financije
U Osvrtima Instituta za javne financije, Mihaela Bronić i Josip Franić objavili su analizu Otvorenost proračuna središnje države: Hrvatska zabilježila blagi pad u odnosu na prethodni krug istraživanja, u kojoj komentiraju najnovije rezultate međunarodnog istraživanja International Budget Partnership-a.
PSE 2022 konferencija
Institut za javne financije organizira godišnju konferenciju Ekonomika javnog sektora 2022 – Starenje i dugotrajna skrb. Konferencija će se održati virtualno 21. listopada 2022. Cilj konferencije je analizirati trenutačno stanje dugotrajne skrbi diljem svijeta i ponuditi nova rješenja za izazove koje starenje stanovništva donosi sustavima dugotrajne skrbi.
Dodatne informacije dostupne su na mrežnim stranicama konferencije.
Tihana Škrinjarić o makroekonomskim učincima sistemskog stresa
Institut za javne financije i Hrvatska narodna banka organizirali su predstavljanje rada Tihane Škrinjarić, savjetnice u Hrvatskoj narodnoj banci, "Makroekonomski učinci sistemskog stresa: pristup pomičnog indeksa prelijevanja". Rezultati analize upućuju da šokovi u sistemskom stresu značajno utječu na buduću negativnu realnu aktivnost te je monetarna politika izrazito reaktivna na promjene u stresu. Sistemski stres češći je primatelj šokova od inflacije, što znači da je politika stabilizacije inflacije (pogotovo prije globalne financijske krize) utjecala na smanjenje volatilnosti sistemskog stresa, a najmanje reaktivna bila je kreditna aktivnost , ali uz najstabilniji indeks prelijevanja šokova.
Na označenim poveznicama dostupne se snimka predstavljanja rada i prezentacija.