Tražilica
 
 
Korisne informacije :: Pojmovnik javnih financija :: Proračun
 
transparentnost proračuna

Transparentnost proračuna možemo ukratko opisati kao potpuno i pravodobno objavljivanje svih relevantnih fiskalnih informacija na sustavan način. To je ujedno definicija koja se najčešće rabi, a kojom se koristi i OECD (2002). Međunarodni monetarni fond (IMF, 2009) upotrebljava pojam fiskalne transparentnosti, a definira ga kao otvorenost vlade prema javnosti kad je riječ o njezinim prošlim, sadašnjim i budućim fiskalnim aktivnostima te o strukturi i funkcijama vlade koje determiniraju mjere fiskalne politike i njihove ishode.

OECD je ujedno na temelju iskustava zemalja članica sastavio smjernice za to područje, a odnose se samo na središnju vlast, a ne i na lokalne jedinice. Smjernice su podijeljene na tri dijela. U prvom su dijelu nabrojena temeljna proračunska izvješća koje bi vlade trebale donijeti, kao i njihov općeniti sadržaj. Naglasak je na samom proračunu, prijedlogu proračuna, mjesečnim i polugodišnjim izvješćima te na godišnjem obračunu proračuna. U drugom se dijelu opisuju specifični podaci koje bi ta izvješća trebala sadržavati. Primjerice, to su detaljni podaci o javnom dugu, financijskoj i nefinancijskoj imovini, doprinosima za mirovinsko osiguranje itd. Treći dio stavlja naglasak na postupke kojima se osigurava kvaliteta i integritet izvješća. To se ponajprije odnosi na računovodstvene standarde, internu financijsku kontrolu, reviziju i kontrolu koju provodi parlament.

Međunarodni monetarni fond objavio je smjernice za fiskalnu transparentnost, što je širi pojam od proračunske transparentnosti (IMF, 2009). Smjernice pokrivaju četiri područja: 1. jasnoću uloga i dužnosti državnoga i javnog sektora; 2. otvorenost proračunskog procesa; 3. javnu raspoloživost informacija; 4. jamčenje integriteta izvješća. Temeljne su smjernice sljedeće:

  • državni sektor potrebno je jasno razlikovati od javnog sektora i ostatka gospodarstva, a upravljačke uloge unutar javnog sektora trebaju biti jasne i javno objavljene;
  • treba postojati jasan i otvoren pravni, regulatorni i administrativni okvir za fiskalno upravljanje;
  • u pripremi proračuna potrebno se pridržavati unaprijed utvrđenih rokova i dobro definiranih ciljeva makroekonomske i fiskalne politike;
  • trebaju postojati jasna pravila za izvršenje i nadgledanje proračuna, kao i za izvješćivanje o njemu;
  • javnost mora imati opsežne informacije o prošlim, sadašnjim i budućim fiskalnim aktivnostima i glavnim fiskalnim rizicima;
  • fiskalne informacije treba prezentirati na pravodoban način koji potiče analizu mjera politike i promiče odgovornost;
  • fiskalne aktivnosti moraju proći kroz interni i vanjski nadzor te se potrebno pridržavati računovodstvenih standarda.

Vođen smjernicama MMF-a i OECD-a, Center on Budget and Policy Priorities (CBPP) iz Washingtona razvio je 2006. godine indeks otvorenosti proračuna, koji se računa svake druge godine, a omogućuje međunarodnu usporedbu transparentnosti proračunskog procesa. Transparentnost prema CBPP-u znači da svi građani neke zemlje imaju pristup informacijama o tome koliko se sredstava raspodjeljuje na različite oblike potrošnje, kakvi se prihodi prikupljaju i kako se troše međunarodna pomoć i drugi javni resursi. Upitnikom, uz pomoć kojega se izračunava indeks, prikupljaju se podaci o javnoj dostupnosti i opsežnosti nekoliko proračunskih dokumenata koji se pojavljuju u pojedinim fazama proračunskog procesa. U fazi pripreme proračuna analiziraju se smjernice ekonomske i fiskalne politike; u fazi prihvaćanja proračuna razmatraju se prijedlog proračuna i proračun za građane (pojednostavnjeni proračun, lakše razumljiv građanima); u fazi izvršavanja proračuna, koja obuhvaća provedbu, nadzor i kontrolu, važna su mjesečna izvješća, polugodišnje izvješće, godišnji obračun proračuna i revizijsko izvješće.

Vrijednost indeksa otvorenosti proračuna kreće se od 0 do 100, a istraživanje obuhvaća brojne zemlje. Nažalost, čak u polovici promatranih zemalja građani dobivaju vrlo oskudne informacije o proračunu, što vladama omogućuje prikrivanje rasipnog trošenja i korupcije. Najlošije rangirane zemlje po pravilu su afričke zemlje. Među zemljama koje objavljuju opsežne informacije o državnim financijama dominiraju anglosaksonske zemlje: Velika Britanija, Novi Zeland i SAD. Istraživači CBPP-a utvrdili su pozitivnu korelaciju između vrijednosti indeksa i BDP-a po stanovniku: bogatije zemlje imaju viši indeks. Hrvatska se približno nalazi na sredini ljestvice promatranih zemalja, što znači da bi građanima trebala pružati više informacija o proračunu.

MMF na temelju svojih smjernica objavljuje izvješća o fiskalnoj transparentnosti za pojedine zemlje, ali za različite godine. Izvješća su dostupna na internetskoj stranici MMF-a, uključujući i ono za Hrvatsku iz 2004. godine. Valja napomenuti da je prema hrvatskom Zakonu o proračunu jedno od proračunskih načela i načelo transparentnosti (NN 87/08). Odnosi se na nužnost objavljivanja određenih proračunskih dokumenata u Narodnim novinama.

Pristup informacijama o fiskalnim aktivnostima države omogućuje građanima ne samo razumijevanje političkih i ekonomskih odluka koje imaju znatan utjecaj na njihovu svakodnevicu, nego i sudjelovanje u njihovu donošenju. Ako građani raspolažu podacima o djelovanju države, povećava se kontrola nad vlašću, što pozitivno utječe i na odgovornost vlade prema građanima. Dostupnost informacija izrazito je važna za suzbijanje korupcije i postizanje veće efikasnosti javnih usluga.

Budući da su proračuni modernih gospodarstava složeni, upravo ta složenost omogućuje skrivanje stvarnog stanja u proračunu. Nositelji politike mogu skrivati određene porezne terete, prenaglašavati korisnost pojedinih izdataka i skrivati državne obveze. Često nije u interesu političara imati jednostavne, jasne i transparentne proračune (Benito i Bastida, 2009). Međutim, vlade moraju poduzimati sve kako bi se povećala transparentnost proračuna jer će to omogućiti građanima i financijskim tržištima da pravilno ocijene financijski položaj države, a ekonomskim će agentima olakšati donošenje odluka.


Literatura

Benito, B. and Bastida, F., 2009. “Budget Transparency, Fiscal Performance, and Political Turnout: An International Approach”. Public Administration Review, 69 (3), 403-417.
IMF, 2009. How Does the IMF Encourage Greater Fiscal Transparency?. Washington: International Monetary Fund.
IMF, 2010. Reports on the Observance of Standards and Codes (ROSCs). Washington: International Monetary Fund.
OBI. Open Budget Initiative
OECD, 2002. OECD Best Practices for Budget Transparency. Paris: OECD.
Urban, I. i Bađun, M., 2009. “Indeks otvorenosti proračuna 2008. - mali pomaci u dostupnosti podataka o hrvatskim državnim financijama”. Aktualni osvrt, br. 8.
Zakon o proračunu, NN, 87/08. Zagreb: Narodne novine.
 

autorica: Marijana Bađun  
izvor: Financijska teorija i praksa, 2009, 33 (4), 495-497

 
Download dokumenata:
Transparentnost poračuna (veličina: 60 kb)
 
 
 
Naše stranice koriste kolačiće kako bi Vam omogućili najbolje korisničko iskustvo.
Prihvaćam kolačiće     Postavke kolačića