Institut za javne financije u suradnji sa Zakladom Friedrich Ebert organizirao je godišnju Public Sector Economics konferenciju koja je 2020. bila posvećena mirovinskim reformama. Otvorili su je Zdravko Marić (ministar financija), Ante Žigman (predsjednik Upravnog vijeće Hanfe), Judita Cuculić Župa (viša savjetnica u Predstavništvu Europske komisije u Hrvatskoj), Petar Vlaić (predsjednik Udruge društava za upravljanje mirovinskim fondovima i mirovinskih osiguravajućih društava) te predstavnici organizatora.

 

Na konferenciji su sudjelovali brojni inozemni i domaći znanstvenici i stručnjaci, a pozvana predavanja održali su Axel Börsch-Supan, direktor Centra za ekonomiku starenja, Max Planck Instituta za socijalno pravo i socijalnu politiku iz Münchena, te Monika Queisser, voditeljica Odjela za socijalnu politiku u OECD-ovoj Upravi za zapošljavanje, rad i socijalna pitanja. Cilj konferencije bio je pružiti uvid vodećih stručnjaka u trenutno stanje mirovinskih sustava širom svijeta te procijeniti potrebe i mogućnosti budućih reformi u vrijeme snažnih demografskih, tehnoloških i političkih promjena, te promjena na tržištu rada. 

 

Monika Quisser analizirala je reformske trendove u zemljama OECD-a i istaknula da je ključan trenutak njihove provedbe. Kao trendove navela je podizanje dobi umirovljenja, ali manje od očekivanog trajanja života, te opadajuće stope zamjene (udio prosječne mirovine u prosječnoj plaći). Zaključila je da će zbog sve većeg pritiska na javne financije i razvoja novih oblika rada rasti i pritisak na provođenje mirovinskih reformi.

 

Axel Börsch-Supan naglasio je kako su sve zemlje različite te stoga ne postoji jedinstveni reformski model. Najvažnije je pitanje kako uskladiti financijsku održivost i primjerenost mirovina. Starenje stanovništva predstavlja velik izazov, ali određena rješenja za mirovinske sustave ipak postoje. Važno je razdvojiti pojedine reformske ciljeve i uvesti automatizme u mirovinski sustav, npr. usklađivati dobnu granicu za odlazak u mirovinu s očekivanim trajanjem života. Naglasio je da se kod reformi mirovinskog sustava ne smije zanemariti pitanje siromaštva; spomenuo je kako je hrvatski mirovinski sustav financijski održiv, ali istovremeno je stopa siromaštva visoka. Budući da je vrlo izgledno kako se stope fertiliteta neće povećavati u sljedećih 20-30 godina, potrebno je ulagati u kvalitetu radne snage, odnosno u sustav obrazovanja.

 

Konferenciju su podržali Europska komisija, Udruga gradova, Hanfa, PBZ Croatia Osiguranje d.d., Raiffeisen društvo za upravljanje obveznim i dobrovoljnim mirovinskim fondovima d.d., Raiffeisen mirovinsko osiguravajuće društvo d.d., Udruga društava za upravljanje mirovinskim fondovima i mirovinskih osiguravajućih društava (UMFO).

 

Prezentacije izlagača dostupne su na službenoj stranici konferencije, a odabrani radovi bit će objavljeni u časopisu Public Sector Economics.