Tražilica
 
 
Istraživanja :: Dovršena istraživanja :: 2001-2005
 
Redistributivni učinci poreza na dohodak u Hrvatskoj

Voditelj projekta: Ivica Urban, Institut za javne financije


Sadržaj istraživanja:

  1. Prikupljanje podataka o dohotku, olakšicama i plaćenom porezu na dohodak za pojedinačne porezne obveznike u nekoliko proteklih razdoblja; sređivanje podataka i računanje potrebnih varijabli
  2. Sastavljanje pregleda znanstvene i istraživačke literature u ovom području
  3. Analiza podataka i izračun potrebnih pokazatelja
  4. Sastavljanje zaključaka analize i preporuka za donositelje političkih odluka

Cilj istraživanja: Izmjeriti progresivnost i redistributivni učinak poreza na dohodak

Obrazloženje teme: Društveno blagostanje može se povećati ili rastom ukupnog dohotka ili smanjenjem nejednakosti u raspodjeli dohotka. Država nastoji postići i jedno i drugo.

Zaštitom vlasničkih prava, ulaganjem u obrazovanje i infrastrukturu, itd., nastoje se postići što bolji uvjeti za gospodarski rast i razvoj. S druge strane, progresivnim oporezivanjem i transferima novca stanovništvu slabijeg standarda postiže se preraspodjela dohotka.

Zapravo, svaki potez države ima učinak preraspodjele dohotka. Koliko će dohotka biti preraspodijeljeno, ovisi o preferencijama društva prema nejednakosti.

Nakon što su obje faze fiskalnog procesa – prikupljanje sredstava i potrošnja – završene, određeni pojedinci ispadaju neto dobitnici, a drugi neto gubitnici. Ako su neto dobitnici osobe s nižim dohocima, a neto gubitnici osobe s višim dohocima, tada možemo reći da je fiskalni sustav smanjio nejednakost.

Fiskalne poteze koji smanjuju nejednakost dohotka obično se naziva “progresivnima”, a one koji povećavaju nejednakost naziva se “regresivnima”.

Izmjeriti preraspodjelni učinak cijelog fiskalnog sustava bio bi vrlo složen, ako ne i nemoguć zadatak. Stoga se istraživači opredjeljuju za analizu pojedinih komponenti sustava.

Porez na dohodak u većini zemalja, pa tako i u Hrvatskoj, ima za cilj postići preraspodjelu dohotka. Porezni obveznici s višim dohocima plaćaju taj porez po višim efektivnim stopama od obveznika s nižim dohocima.

Progresivnost poreza na dohodak postiže se kombinacijom dvaju elemenata:

  • osobni odbitak, koji je neovisan o veličini dohotka te je ravnomjerno raspodijeljen poreznim obveznicima
  • zakonske porezne stope koje se povećavaju kako se povećava dohodak

Ukupni redistributivni učinak poreza ovisi o još jednom elementu, a to je horizontalna nejednakost. Ona se javlja kada dva porezna obveznika s istim dohotkom prije oporezivanja plaćaju različite iznose poreza. Horizontalna nejednakost umanjuje redistributivni učinak poreza, a uzrokovana je poreznim olakšicama.

Također, ukupni učinak preraspodjele ovisi o prosječnom poreznom opterećenju. Naime, porez na dohodak može biti progresivan, ali ako su porezne stope niske, redistributivni učinak bit će malen.

Metoda rada:

  • Deskriptivna statistika:
    • dohodak po izvorima (plaće, mirovine, obrt, itd.)
    • raspodjela dohotka i plaćenog poreza po dohodovnim razredima; efektivne porezne stope
  • Indeksi nejednakosti dohotka, redistributivnog učinka i progresivnosti poreza

Spomenuti indeksi izračunavaju se pomoću funkcije društvenog blagostanja za koju se zadaju parametri nesklonosti prema nejednakosti. Oni odražavaju etičku osjetljivost društva prema nejednakosti i opravdavaju redistribuciju dohotka putem progresivnog oporezivanja.

Rezultati istraživanja prikazani su u sljedećim radovima naslovljenim:

 
 
Naše stranice koriste kolačiće kako bi Vam omogućili najbolje korisničko iskustvo.
Prihvaćam kolačiće     Postavke kolačića