Tražilica
 
 
Istraživanja :: Dovršena istraživanja :: 2001-2005
 
Ekonomski aspekti poboljšanja socijalne slike Hrvatske

Voditelj projekta: Predrag Bejaković, Institut za javne financije

Suradnici: Vjekoslav Bratić, Institut za javne financije
  Zoran Bubaš, Institut za javne financije
  James W. Dean, Simon Fraser University, Burnaby, Canada
  Jean-Jacque Dethie, University of Bonn, Germany
  Danijela Kuliš, Institut za javne financije
  Mirjana Jerković, Institut za javne financije

Kako se o siromaštvu u Hrvatskoj razmjerno malo pisalo – iako postoje pojedina hvalevrijedna istraživanja – Institut za javne financije i Friedrich Ebert Stiftung unutar projekta Ekonomski aspekti poboljšanja socijalne slike Hrvatske organizirali su 15. studenog 2004. okrugli stol pod nazivom Siromaštvo i mogućnosti njegova ublažavanja u Hrvatskoj. Namjera organizatora bila je istražiti siromaštvo s više gledišta, odnosno objasniti značenje razvojne, socijalne, mirovinske i porezne politike u ublažavanju siromaštva. Odabir radova s okruglog stola tiskan je u posebnom broju časopisa Financijska teorija i praksa, br. 1(2005).

Općenito, uzroci siromaštva u Hrvatskoj u najvećem se opsegu mogu pripisati ograničenim mogućnostima zapošljavanja i slabom obrazovanju. Stoga za ublažavanje siromaštva treba poboljšati fleksibilnost tržišta rada, povećati ponudu i potražnju zaposlenja, potaknuti završavanje osnovnoga i veće sudjelovanje u srednjem obrazovanju, te mjere socijalne skrbi što bolje usmjeriti na one kojima pomoć najviše treba. Usporedna analiza pokazuje da stope relativnog siromaštva u Hrvatskoj ne odstupaju bitno od prosjeka EU, iako Hrvatska ima nešto veću stopu siromaštva nego većina zemalja EU. Ukupni sustav socijalnih transfera nije manje učinkovit od transfernih sustava većine zemalja EU.

Dugotrajno nezaposlene osobe suočene su s povećanim rizikom pada u neimaštinu, a deprecijacija ljudskog kapitala zbog nezaposlenosti i slaba povezanost s tržištem rada jačaju začarani krug isključenosti i siromaštva. Hrvatska se, s obzirom na nezaposlenost i dugotrajnu nezaposlenost – čestu odrednicu siromaštva, ne razlikuje bitno od drugih tranzicijskih zemalja, ali su te pojave u nas ipak iznad njihova prosjeka. Među ostalim potrebno je povećati iznose novčane naknade za vrijeme nezaposlenosti, umjesto produljenja njezina trajanja. Ujedno je potrebno bolje usmjeriti mjere politike zapošljavanja na najugroženije i teško zapošljive skupine.

Na osnovi podataka iz ankete o potrošnji kućanstava proizlazi da je nejednakost u raspodjeli ukupnog dohotka posljednjih nekoliko godina u blagom porastu ili je približno nepromijenjena, ovisno o mjeri nejednakosti koju se promatra. Plaće postaju sve važniji izvor dohotka kućanstava, a postoje naznake da se povećava nejednakost u njihovoj raspodjeli. Posljednjih se nekoliko godina smanjuje koncentracija dohodaka od samostalnog rada, čime njihova raspodjela postaje sve sličnija raspodjeli plaća zaposlenih osoba.

Najvažnije funkcije mirovinskog sustav su raspoređivanje dohotka pojedinaca i obitelji tijekom cijelog životnog vijeka, te održavanje socijalne kohezije ublažavanjem siromaštva za vrijeme starosti i radne neaktivnosti. Hrvatska ima veliki broj umirovljenika i velika izdvajanja za mirovine, a umirovljenici pojedinačno primaju razmjerno male mirovine te su opasno izloženi siromaštvu. Iako se zadnjih desetak godina smanjio udio prosječnih mirovina u prosječnim plaćama, ipak se povećala realna vrijednost mirovina i socijalna sigurnost korisnika mirovina. Uvođenjem najniže mirovine očuvana je solidarnost i socijalna sigurnost korisnika s niskim mirovinama.

U Projektu su analizirane mogućnost raznovrsnih mjera u ublažavanju siromaštva kao što su poticanje gospodarskog rasta i, posebice, uloge države u ekonomskim promjenama, stvaranje mogućnosti zapošljavanja, poboljšanje ljudskog kapitala, učinkovitost sustava socijalne skrbi, decentralizacija, ograničavanje korupcije i razvoj institucija. Ne postoji jedinstveni model rješavanja siromaštva, ekonomske nejednakosti i socijalne isključenosti koji bi bio optimalan za dva društva. Kao i svaka druga zemlja, i Hrvatska treba naći i razviti ustavni i zakonodavni način koji najbolje odgovara njezinu povijesnom, socijalnom, kulturološkom i ekonomskom stanju, uvjetima i mogućnostima.

Hrvatska je u procesu reforme sustava socijalne skrbi i socijalne sigurnosti, a raznim se mjerama nastoji suzbijati siromaštvo i nejednakost. Za uspješan završetak započetih reformi posebno su važna istraživanja o djelovanju pojedinih programa i mjera. To je potrebno da bi se znalo tko su osobe kojima prijeti neimaština i socijalna isključenost kako bi se mogli poboljšati politika i sustav javne pomoći te raspoloživa sredstva usmjeriti na najugroženije skupine u društvu.

Voditelj Projekta Predrag Bejaković također je aktivno sudjelovao u časopisu Mirovinsko osiguranje. Tako je u broju 7 iz 2004. godine objavljen njegov članak Mirovinsko osiguranje u SR Njemačkoj i njegove reforme, dok je u broju 8 izašao njegov članak Aktivnosti Europske unije u razvoju socijalnog osiguranja. Broj 9 (2005) sadrži njegov članak Opravdanost workfare programa u svijetu i Hrvatskoj.

Kako je nezaposlenost vrlo ozbiljan hrvatski problem, voditelj Projekta sudjelovao je kao domaći stručnjak u izradi Nacionalnog akcijskog plana zapošljavanja napravljenog u skladu s 10 smjernica EU. Također je sudjelovao u izradi UNDP-evog Izvještaja o ljudskom razvoju : Hrvatska 2005, posvećenom socijalnoj isključenosti.

 
 
Na vaše računalo pohranili smo kolačiće (cookies) kako bi vam pružili bolje korisničko iskustvo.
Smatra se da je korisnik pristupom na stranice www.ijf.hr dao svoju privolu na korištenje kolačića. Više informacija