Naručitelj:  Ministarstvo financija

U svim gospodarstvima postoji dio koji nije uključen u službeno gospodarstvo odnosno čije ekonomske aktivnosti nisu uključene u službene statistike. Veličina i promjene neslužbenog gospodarstva (NG) važni su jer ono može biti izvor nezavisnih gospodarskih promjena, i utjecati na smjer i jačinu gospodarske politike.

Najvjerojatnije učešće NG u BDP-u Republike Hrvatske 1995. bilo je najmanje 25 posto. Sektorski podaci u skladu su s izračunatim udjelom te se 1994. godine nalaze u rasponu od 8 posto u industriji do 68 posto u trgovini. U razdoblju od 1990. do 1996. godine jasno se mogu izdvojiti dva podrazdoblja. Tijekom prvog koje traje do kraja 1993. prema svim raspoloživim podacima povećavao se udio NG u BDP-u. Za drugo koje počinje 1994. ne može se donijeti konačni sud jer mada većina pokazatelja upućuje na pad, neki važni ukazuju na rast učešća NG. Nadalje, tokom tog razdoblja izračunati podaci jasno ne pokazuju rast djelotvornosti porezne uprave u skupljanju poreza te je upitno, može li se promjene objasniti većim uspjehom u naplati poreza.

Izračunato učešće NG u BDP-u od 25 posto je veliko. Vjerojatno će tako veliko učešće ostati i u doglednoj budućnosti, jer naslijeđena tradicija, tranzicija s intenzivnim sektorskim i institucionalnim restrukturiranjem, veliki utjecaj države u gospodarstvu posebice u privatizaciji s poreznom presijom te obnova rasta i novo poduzetništvo podržavaju NG.

Postojeća veličina te postojanost čimbenika koji pogoduju NG ukazuju da će uspješna gospodarska politika morati uzimati u obzir i gospodarske aktivnosti i djelovanje NG. Daljnje istraživanje NG vodilo bi ne samo boljem razumijevanju NG već i većoj djelotvornosti gospodarske politike.

GP usmjerena na suzbijanje NG mora: 1) smanjivati poreze i carine (onoliko koliko državni proračun to može podnijeti); 2) selektivno smanjivati regulaciju; 3) smanjivati ulogu javnog sektora, odnosno države u gospodarstvu, te liberalizirati gospodarstvo; 4) potaći utvrđivanje veličine NG u ukupnom gospodarstvu, ali i u pojedinačnim djelatnostima.

Za smanjenje NG trebat će se usmjeriti na: 1) pojašnjenje, preciziranje i usklađivanje zakona i propisa; 2) jačanje nezavisnosti i opremljenosti sudova; 3) poboljšanje i bolju dostupnost statistike; 4) poboljšanje organizacije, učinkovitosti, stručnosti i suradnje državnih tijela; 5) smanjivanje uloge države, liberalizaciju gospodarstva, racionalnije trošenje javnih rashoda, kvalitetnije usluge javnog sektora; 6) uvođenje poreza na dodanu vrijednost; 7) reformu mirovinskog sustava; 8) raskid s paternalističkim kapitalizmom; 9) kontrolu dosadašnje privatizacije i privatizacije javnih poduzeća; 10) jačanje demokratskih oblika kontrole.

Pri pokušajima smanjivanja NG važnije je sprečavanje uzroka, nego kažnjavanje posljedica, a pritom je ključna institucionalna sfera (odnos države i gospodarstva).

Neophodna su trajna i usklađena daljnja istraživanja:

• političke ekonomije NG kojima će se pokušati utvrditi buduća uloga države;
• promjene socijalne strukture, korupcije, porezne evazije, stavova javnosti o NG
• ekonomskih, sociokulturnih i antropoloških značajki zajednica posebno angažiranih u NG;
• privatizacije;
• poreznog statusa malih poduzeća;
• transparentnosti zakona;
• sudske efikasnosti, itd.

Poseban naglasak u daljnjim istraživanjima potrebno je staviti na poboljšanje statistike, koja mora biti sveobuhvatnija, kvalitetnija i usklađenija s međunarodnim standardima. Potrebno je točno izračunavanje BDP-a (nominalni, realni, službeni podaci za svaku godinu, pojedine njegove veličine, po organizacijskom načelu, itd.), usvajanje sustava nacionalnih računa Ujedinjenih naroda, input-output tabela, bolje praćenje formalnih djelatnosti, redovite ankete o osobnoj potrošnji, anketa kojoj je svrha utvrditi NG, dugi i kontinuirani nizovi podataka, itd.