Europska komisija u rujnu 2022. predstavila je Europsku strategiju za skrb u kojoj se kao jedno od mogućih ključnih rješenja za manjak radne snage u dugotrajnoj skrbi predlažu migracije. Cilj je strategije osigurati kvalitetne, priuštive i dostupne usluge skrbi u zemljama članicama EU-a te poboljšati položaj primatelja i pružatelja formalne i neformalne skrbi. O migraciji kao rješenju problema manjka radne snage u dugotrajnoj skrbi piše Marijana Bađun u novom broju Osvrta Instituta za javne financije.


Hrvatska je jedna od zemalja EU-a koja ima „odljev skrbi“, a slično je i u Bugarskoj, Rumunjskoj, Mađarskoj i Sloveniji. Prema podacima dobivenim od Hrvatske komore medicinskih sestara, iz Hrvatske je od 2013. do danas otišlo 2400 medicinskih sestara. U zdravstvu ih trenutno nedostaje 4000, a broj za dugotrajnu skrb nije poznat.


U Hrvatskoj je dosad inicijativu za lakše zapošljavanje inozemnih radnika u dugotrajnoj skrbi pokazala Hrvatska udruga poslodavaca, no vrijeme je da Vlada konkretizira neke svoje prijedloge – ne samo za potencijalne inozemne radnike nego i domaće medicinske sestre/tehničare i njegovatelje koji rade jako težak, a nedovoljno plaćen posao. Budući da su medicinske sestre u dugotrajnoj skrbi manje plaćene od medicinskih sestara u zdravstvu, to bi vjerojatno trebala biti jedna od prvih tema za razmatranje i dogovor. 


Inozemnim radnicima ključno je omogućiti odgovarajuće stručno usavršavanje i kvalitetno učenje jezika, ali i razviti programe njihove integracije. Europska komisija nastojat će uskladiti kriterije za priznavanje kvalifikacija radnika iz zemalja nečlanica, što će im omogućiti i veću mobilnost. 

 

 

 Objava za medije