Tražilica
 
 
Korisne informacije :: Pojmovnik javnih financija :: Porezi na potrošnju
 
pojmovnik poreza na dodanu vrijednost

Dodana vrijednost - razlika između vrijednosti prodaje proizvedenih dobara i usluga, i vrijednosti kupovina inputa (ali ne inputa rada) kojima su ta dobra i usluge proizvedeni. Dodana vrijednost je vrijednost koju proizvođač dodaje inputima prije nego što ih proda kao nove proizvode. Ako poduzeće kupi sirovine i opremu u vrijednosti od 1.000 kuna i od njih izradi proizvod koji se prodaje za 1.500 kuna, dodana vrijednost iznosi 500 kuna.

Dohodovni oblik PDV-a - oblik PDV-a, pri kojem se porezna osnovica utvrđuje tako da se osim odbitka vrijednosti kupljenih sirovina, od vrijednosti prodaje može odbiti i amortizacija kupljenih kapitalnih dobara. Kako su predmet oporezivanja neto isplate za investicije (bruto investicije umanje­ne za amortizaciju), a ne bruto investicije kao kod proizvodnog oblika PDV-a tako se porezni teret nameće na neto nabave kapitalnih dobara. Ukupna makroekonomska osnovica ovog oblika PDV-a jednaka je neto nacionalnom dohotku. → Potrošni oblik PDV-a.

Granično porezno izravnanje - sustav povrata PDV-a za proizvode koji temeljem načela odredišta napuštaju zemlju proizvodnje bez PDV-a, i naplatu poreza za uvezena dobra u zemlji gdje se oni konačno troše. Proizvodi koji se uvoze i domaći proizvodi stavljeni su u ravnopravan položaj u zemlji u kojoj se konačno troše. Granično porezno izravnanje provodi se tako da se izvozni proizvodi oporezuju nultom stopom, a izvozniku se omogućava puni povrat pretporeza na inpute. Na taj se način izvoz u cijelosti oslobađa PDV-a zemlje izvoznika.

Harmonizacija (usklađivanje) oporezivanja prometa - postupak usklađivanja poreznih sustava unutar EU. Europska unija pri svojem formira­nju 1957. godine je u tekstu Sporazuma o EEZ-u u čl. 99 naložila Komisiji EEZ da istraži mogućnost usklađivanja sustava neizravnih poreza u zemljama članicama. Usklađivanje poreznih sustava trebalo je omogućiti izbjegavanje negativnog utjecaja različitih sustava oporezivanja na konkurentnost između zemalja članica. Zaključak Komisije bio je kako je moguće konkurentsku neutralnost u trgovini između zemalja članica postići jedino uvođenjem PDV-a. Komisija je tako predložila uvođenje PDV-a u sve zemlje članice do 1. siječnja 1970. godine. U tom cilju kasnije je donesen veći broj smjernica od kojih se osnovnom smatra Šesta smjernica. Smjernicama se određuju načini usklađivanja pojedinih aspekata PDV-a. Predviđa se da će proces usklađivanja završiti do 31. prosinca 1996. godine.

Izuzeće - način oslobođenja od obveze plaćanja PDV-a. Izuzeće nekog poreznog obveznika iz sustava PDV-a znači da taj porezni obveznik ne mora obračunati PDV na prodaju svojeg proizvoda, ali plaća PDV na kupljene inpute upotrijebljene u proizvodnji. Proizvođač se nalazi izvan sustava PDV-a, te se tako smatra konačnim kupcem za svoje inpute. Izuzeti proizvođač mora na svoje inpute platiti PDV, no ne može tako plaćen porez odbiti od PDV-a na output, jer je taj output oslobođen plaćanja PDV-a. Tendencija suvremenih sustava PDV­a jest da se smanjuje broj izuzeća. Hrvatskim zakonom o PDV-u predviđena su sljedeća izuzeća: najam stambenih prostorija, usluge banaka i osiguravajućih društava, usluge doktora medicine i stomatologije, te medicinskih sestara i fizioterapeutskih tehničara, usluge liječenja u zdravstvenim ustanovama, određene socijalne usluge, usluge i isporuke dobara predškolskih, osnovnih, srednjih i visokoškolskih ustanova, usluge i isporuke dobara vjerskih zajednica i ustanova, usluge i isporuke dobara javnih ustanova u kulturi, i to: muzeja, galerija, arhiva, knjižnica, kazališta, orkestara i drugih glazbeno-scenskih te konzervatorskih, restauratorskih i ustanova za zaštitu spomenika kulture.

Kaskadni učinak - pojava koja se javlja kada trgovci koji snose porez na promet na svim razinama ekonomske aktivnosti i u svim fazama proizvodnje i distribucije dobara i usluga, ne mogu oduzeti porez plaćen u prethodnim fazama. Porez se tako "nakuplja" kod većine trgovaca (osim onih koji su izuzeti od plaćanja poreza) i to naročito za proizvode koji prolaze više faza distribucije. Nedostaci kaskadnog učinka jesu u tome da porez ne opterećuje dobro koje prolazi više kanala distribucije od istog tog dobra koje prolazi manji broj faza. Zbog toga je većina zemalja prihvatila oporezivanje prometa PDV-om koji ne poznaje kaskadni učinak.

Kreditna metoda, način obračunavanja porezne obveze poduzeća pri kojoj se vrijednost PDV-a plaćenog na inpute oduzima od PDV-a koji se trebaju platiti na vrijednost prodaje. Poduzetnik u cijeni robe koju prodaje zaračunava i ubire PDV No, u cijeni inputa koje je kupio, njegov dobavljač mu je naplatio i iznos PDV-a za isporučene inpute. Poduzetnik poreznoj upravi uplaćuje razliku između poreza naplaćenog i ubranog na svoj output i porez koji je platio dobavljaču u cijeni isporučenih inputa. Kreditnom metodom nikad se izravno ne izračunava dodana vrijednost (za razliku od metode oduzimanja i metode zbrajanja na koju se tada primjenjuje stopa PDV-a, već razlika poreza na output i poreza na input predstavlja za poreznog obveznika obvezu PDV-a, za uplatu poreznoj upravi. Kreditna metoda je u upotrebi u gotovo svim zemljama koje koriste PDV Prema hrvatskom Zakonu o porezu na dodanu vrijednost u primjeni je kreditna metoda izračuna PDV-a.

Malo poduzeće - poduzeće koje je obično izuzeto od obveze plaćanja PDV-a. Pritom se određuje visina godišnjeg prometa poduzeća ispod koje nije potrebno voditi dokumentaciju za PDV, te nije potrebno uračunavati PDV u cijenu proizvoda ili usluge, niti je obvezno na računu za prodanu robu iskazati iznos PDV-a. Mala poduzeća se izuzimaju jer su troškovi ubiranja poreza (troškovi vođenja porezne dokumentacije u samim malim poduzećima, i administrativni troškovi porezne uprave) obično relativno visoki u odnosu na ubrani porez. U Hrvatskoj su iz sustava PDV-a izuzeta poduzeća koja imaju godišnji promet manji od 50.000 kn.

Metoda oduzimanja - metoda izračunavanja obveze PDV-a pri kojoj poduzeće izračunava obvezu PDV-a tako da od vrijednosti prodaje oduzme vrijednost kupovina i na tako dobivenu dodanu vrijednost primijeni stopu PDV-a. Ovom se metodom izravno izračunava porezna osnovica, tj. dodana vrijednost.

Metoda zbrajanja - metoda izračunavanja obveze PDV-a pri kojoj je dodana vrijednost poduzeća jednaka zbroju nadnica, renti, kamata i neto profita. Shodno tome obveza PDV-a jednaka je umnošku tako dobivene vrijednosti i porezne stope.

Načelo odredišta - načelo prema kojem se u nekoj zemlji oporezuje ukupna dodana vrijednost, i to kako ona dodana u zemlji, tako i ona dodana u inozemstvu. PDV-om se oporezuju sva dobra koja se konačno troše u zemlji, bez obzira na mjesto proizvodnje, odnosno bez obzira jesu li uvezena, ili proizvedena u zemlji. Prema načelu odredišta izvoz je izuzet od plaćanja PDV, dok se uvoz oporezuje. U gotovo svim zemljama koje koriste PDV u primjeni je načelo odredišta. Hrvatski sustav PDV-a zasniva se na načelu odredišta, tj. oporezuje se uvoz dok je izvoz oslobođen PDV-a. Na izvozna se dobra primjenjuje nulta porezna stopa.

Načelo porijekla - načelo prema kojem se dobro oporezuje PDV-om u zemlji u kojoj je proizvedeno bez obzira u kojoj se zemlji konačno troši. PDV se zasniva na načelu porijekla kada se opore­zuju sva dobra proizvedena u nekoj zemlji, bez obzira troše li se u zemlji ili se kasnije iz­voze. Dakle, domaći proizvodi koji su namijenjeni izvozu opterećeni su PDV-om, dok su ona dobra koja se uvoze u zemlju oslobođena plaćanja PDV.

Neutralnost - svojstvo poreza koji nemaju utjecaja na alokaciju resursa u gospodarstvu. PDV se smatra neutralnim porezom, jer dovodi do mnogo manje iskrivljenosti u alokaciji resursa od običnog višefaznog poreza na promet, i to kako u vanjskoj trgovini, tako i na domaćem tržištu. Naime, u sustavu PDV-a moguće je točno utvrditi iznos pretporeza za dobra koja se izvoze tako da ona napuštaju zemlju potpuno oslobođena poreza. Istovremeno je omogućeno da se uvezena dobra opterete istim poreznim teretom kao i domaća proizvedena dobra i tako na domaćem tržištu ravnopravno konkuriraju. Osim što je neutralan u odnosu na vanjsku trgovinu, PDV ne iskrivljuje domaću proizvodnju i distribuciju. U sustavu PDV-a svejedno je koliko je faza distribucije neki proizvod prošao prije negoli je došao do po­trošača. Porezno opterećenje je identično bez obzira je li proizvod proizveden primjenom kapitalno ili radno intenzivne tehnologije. Tako PDV ne remeti optimalnu alokaciju resursa i dopušta slobodno djelovanje tržišta.

Nulta stopa, jedna od mogućih stopa PDV-a. Porezni obveznik na čiji se proizvod ili uslugu primjenjuje nulta stopa PDV-a, obvezan je na svoj output obračunati PDV, ali po stopi koja je jednaka nuli. Takav porezni obveznik ulazi u sustav PDV-a i može tražiti od porezne uprave povrat plaćenog PDV-a na inpute. Porezni obveznik čiji proizvod ima nultu stopu PDV, ne obračunava PDV na svoju prodaju, te može vratiti cijelu svotu PDV-a na korištene inpute. Kupac proizvoda s nultom stopom kupuje proizvod u cijelosti oslobođen PDV-a. Kod primjene nulte stope porezni je obveznik za razliku od izuzetog poreznog obveznika dužan ispuniti poreznu prijavu za PDV. Nulta se stopa najčešće primjenjuje na prehrambene i poljoprivredne proizvode kako bi se u potpunosti oslobodili PDV-a. No, kako složenost sustava povrata pretporeza uvelike otežava praktičnu provedbu nulte stope, preporučuje se izbjegavanje njezine primjene. U hrvatskom sustavu PDV-a nulta se stopa primjenjuje samo za izvoz.

Oslobođenja od plaćanja PDV-a - mogući pristup u oporezivanju prometa određenih proizvoda i usluga u sustavu PDV-a. Neki su proizvodi ili usluge oslobođeni PDV-a bilo zato jer se izvoze (prema načelu odredišta), ili zato jer su važan dio porodičnih izdataka (npr. hrana), ili zato jer se smatraju primjerenim dobrima, tj. dobrima koja polučuju korist za širu društvenu zajednicu (npr. obrazovanje), ili zato što ih je teško oporezivati (npr. bankarske usluge). Obično se primjenjuju dvije tehnike za provođenje oslobađanja od PDV-a: izuzeća ili nulta stopa.

Potrošni oblik PDV-a - jedan od oblika PDV-a koji omogućuje oduzimanje ukupnih rashoda za kapitalna dobra od vrijednosti prodaje. Kako se, uz rashode za sirovine, od vrijednosti prodaje oduzimaju i bruto investicije, to osnovica PDV-a sada odgovara ukupnoj osobnoj potrošnji. Pri primjeni ovog oblika PDV-a nije potrebno razlikovati tekuće od kapitalnih rashoda (obje vrste rashoda oduzimaju se od vrijednosti prodaje), niti je potrebno odrediti amortizacijske stope za kapitalna dobra. Za razliku od ostalih oblika PDV-a, ovdje ne dolazi do dvostrukog oporezivanja kapitala. Potrošni oblik PDV-a primjenjuje se u gotovo svim zemljama koje svoju potrošnju oporezuju PDV-om. Hrvatski zakonodavac prihvatio je potrošni oblik PDV-a.

Pretporez - iznos PDV-a koji je trgovac platio svojem dobavljaču u cijeni isporučenih inputa. Trgovac ima pravo plaćeni pretporez odbiti od PDV-a na svoj output i tako utvrđenu razliku PDV-a uplatiti poreznoj upravi kao iznos svoje porezne obveze.

Proizvodni oblik PDV-a - jedan od oblika PDV-a prema kojem se pri utvrđivanju porezne obveze poduzeću odo­brava da od prodaje svojih proizvoda oduzme vrijednost kupnje sirovina. Poduzeću nije odobreno da oduzme trošak nabave kapitalnih dobara, pa čak niti amortizaciju tih kapitalnih dobara. Tako bruto isplate za investicije (uključujući amortizaciju) predstavljaju predmet oporezivanja. Ukupna ili makroekonomska osnovica proizvodnog oblika PDV-a jednaka je bruto nacionalnom proizvodu. Ulaganja u kapital tako su dva puta oporezivana: jednom pri njihovoj kupovini, a drugi put kada se prodaje proizvod koji je pomoću njih proizveden. Za razliku od kapitalnih dobara, sirovine se isključuju iz porezne osnovice (poduzeće može oduzeti trošak sirovine od vrijednosti prodaje svojih proizvoda), te se tako oporezuju samo jednom, tj. pri prodaji gotovih proizvoda u čijem se sastavu nalaze.

Regresivnost PDV-a - svojstvo poreza koji relativno više opterećuje siromašne porezne obveznike. Porezi na promet, pa tako i PDV imaju jako regresivno djelovanje. U suvremenoj poreznoj teoriji smatra se da regresivno djelovanje PDV-a valja ispravljati sustavom izravnih socijalnih transfera ili progresivnim djelovanjem ostalih poreznih oblika (npr. poreza na dohodak), a ne uvođenjem većeg broja poreznih stopa, ili većeg broja izuzeća od plaćanja PDV-a.

Stopa PDV-a - opća ili standardna stopa PDV-a kojom se oporezuje najveći broj proizvoda, snižena stopa kojom se oporezuju osnovni životni proizvodi, te povišena stopa kojom se oporezuju luksuzni proizvodi. No zapaža se tendencija smanjenja broja stopa. Tako EU preporučuje zemljama članicama primjenu samo dvije stope: opću (od 15 posto) i sniženu (ali ne nižu od 5 posto). U hrvatskom sustavu PDV-a predviđena je primjena jedne stope od 22 posto.

Šesta smjernica EU - jedna od smjernica EU, značajna za PDV. U cilju harmonizacije sustava neizravnog oporezivanja u EU izdano je niz smjernica od kojih je najznačajnija Šesta smjernica. Komisija EEZ je u lipnju 1973. godine predložila Vijeću ministara nacrt Šeste smjernice. Šesta smjernica kojoj je cilj bio određivanje zajedničke porezne osnovice, prihvaćena je u Vijeću ministara tek 17. svibnja 1977. godine. Ona je postala osnovnom smjernicom za harmonizaciju sustava PDV-a između članica. Hrvatski sustav PDV-a uglavnom je preuzeo odred­nice iz Šeste smjernice. Hrvatska, prema tome, primjenjuje potrošni oblik PDV-a, zasnovan na načelu odredišta i na kreditnoj metodi izračuna porezne obveze.
 

autorica: Marina Kesner-Škreb  
izvor: Financijska praksa, 1996, 20 (2), 237-241

 
 
 
Naše stranice koriste kolačiće kako bi Vam omogućili najbolje korisničko iskustvo.
Prihvaćam kolačiće     Postavke kolačića