Tražilica
 
 
Konferencije :: Indeks otvorenosti proračuna 33 hrvatska grada :: Glavni nalazi
 
Indeks otvorenosti

Indeks otvorenosti gradskih proračuna prosječno iznosi 65, što znači da su nam gradovi pružili 65% očekivane kvalitete informacija u svojim proračunima i otvorenosti gradskog proračunskog procesa javnosti (Grafikon 1). Najbolje je rangiran Slavonski Brod (indeks 82), a najslabije Šibenik (indeks 45). Iako se može činiti kako razlika između najbolje i najlošije rangiranog grada nije prevelika, treba imati na umu da smo istraživali samo 33 najveća i najrazvijenija grada, pa bi razlike u transparentnosti vjerojatno bile i veće kad bi se u istraživanje uključile sve lokalne jedinice.

Prvi podindeks otvorenosti gradskih proračuna prosječno iznosi 57, što znači da smo u prosjeku pronašli 57% očekivane kvalitete informacija u gradskim proračunima (Grafikon 2). Najbolji je rezultat postigao Slavonski Brod (79), a najslabiji Pazin (34). Pritom smo uočili sljedeće nedostatke vezane uz proračunske dokumente:

  • više od dvije trećine gradova ne objavljuje agregirane podatke o rashodima po funkcijskoj klasifikaciji
  • 80% gradova ne nudi obrazloženja prihoda i rashoda prema ekonomskoj klasifikaciji, iako za rashode individualnih programa takva obrazloženja postoje u 70% gradova
  • 80% gradova ne objavljuje proračun za građane
  • u dokumentima predloženog i usvojenog proračuna većina gradova ne objavljuje podatke za godine koje prethode proračunskoj godini
  • 85% gradova ne objavljuje informacije o makroekonomskim prognozama na temelju kojih su planirani rashodi i prihodi u dokumentima predloženog i usvojenog proračuna.

Drugi podindeks otvorenosti gradskih proračuna prosječno iznosi 82, što znači da su nam gradovi pružili 82% očekivane otvorenosti gradskih proračunskih procesa javnosti (Grafikon 3). Najbolje su rezultate ostvarili Karlovac i Labin (100), a najlošije Vinkovci (47). Proračunski proces većine gradova možemo smatrati iznimno otvorenim javnosti (npr. u svima je građanima dopušteno prisustvovati sjednicama gradskih vijeća), ali postoje i problemi:

  • odaziv gradskih službenika za informiranje, gradskih vijeća i gradskih uprava na naše ankete bio je relativno slab
  • dnevni red sjednica gradskih vijeća ne objavljuje se na službenim internet stranicama u četvrtini analiziranih gradova.

Unatoč odredbama Zakona o pravu na pristup informacijama, koje obvezuju gradske službenike za informiranje da na postavljene upite odgovore u roku od 15 dana, manje od 60% službenika uopće nije odgovorilo na našu anketu.

 
 
 
Na vaše računalo pohranili smo kolačiće (cookies) kako bi vam pružili bolje korisničko iskustvo.
Smatra se da je korisnik pristupom na stranice www.ijf.hr dao svoju privolu na korištenje kolačića. Više informacija