Naručitelj: Ministarstvo financija, Porezna uprava 
 
Voditeljica projekta: Marina Kesner-Škreb, Institut za javne financije

U Hrvatskoj je PDV uveden 1. siječnja 1998. godine kao zamjena za višefazni porez na promet. Primjenjivao se po jedinstvenoj stopi od 22%, uz mali broj standardnih izuzeća i bez nultih stopa osim one za izvoz. No s obrazloženjem da takav PDV relativno više opterećuje građane s manjim prihodima ubrzo je došlo do uvođenja nultih stopa i na isporuke u domaćem prometu. Prvo je 1. studenog 1999. godine nulta stopa uvedena na kruh, mlijeko, knjige, lijekove utvrđene Listom lijekova HZZO i neka medicinska pomagala. Nakon toga u lipnja 2000. godine nultom stopom se počinju oporezivati znanstveni časopisi, u rujnu iste godine javno prikazivanje filmova, te 2001. godine organizirani boravak turista iz inozemstva.

U procesu pregovora o pristupanju EU i potpunog usklađivanja hrvatskog sustava PDV-a sa Šestom direktivnom bit će potrebno preispitati postojanje nulte stope PDV-a na domaće isporuke. U određenom razdoblju, koje će biti definirano tijekom pregovora s EU, moguće da će biti potrebno napustiti nultu stopu i prijeći na primjenu snižene stope koja prema Šestoj direktivi ne smije biti niža od 5%, a primjenjuje se na proizvode i usluge navedene u Dodatku H Šeste direktive. Neusuglašenost hrvatskog sustava PDV-a s pravnom stečevinom EU na području sniženih i nultih stopa naglašava i posljednje izvješće Europske komisije o napretku pregovora s Hrvatskom objavljeno 8. studenog 2006. godine.

Cilj ovog projekta jest analiza učinka koje će napuštanje nultih stopa i prelazak na pozitivnu stopu imati na neke ekonomske veličine:

1. prihode od PDV-a u državnom proračunu;
2. potrošačke cijene; te
3. strukturu potrošnje kućanstava.