Tražilica
 
 
Istraživanja :: Dovršena istraživanja :: 1995-2000
 
Položaj umjetnika u poreznom sustavu Republike Hrvatske

Naručitelj: Ministarstvo kulture

Voditeljica projekta: Danijela Kuliš, Institut za javne financije, Zagreb

Suradnici: Zdravka Barac, Ministarstvo financija, Porezna uprava
  Vladimir Batestin, Ministarstvo financija, Carinska uprava
  Predrag Bejaković, Institut za javne financije
  Vesna Brdovnik, Ministarstvo financija, Porezna uprava
  Rene Hadjina, Ministarstvo financija, Porezna uprava
  Božo Lelas, Ministarstvo financija, Porezna uprava
  Ivančica Markovčić, Ministarstvo kulture
  Katarina Ott, Institut za javne financije
  Marko Stanić, Hrvatska zajednica samostalnih umjetnika
  Marija Živković, Ministarstvo financija, Porezna uprava

 


Poticaj za ovaj rad nije proizišao iz većih istraživačkih pobuda usmjerenih ka novim znanstvenim spoznajama, nego iz potrebe pojašnjenja i demistifikacije nečega s čime se svi susreću u svakidašnjem životu. Posebnost je to što se možda prvi put na istome mjestu prikazuje odnos između dviju po mnogo čemu nespojivih kategorija: umjetnosti (umjetnika) i poreznog sustava (porezne uprave). Pitanje koje se postavilo pred suradnike, uglavnom ekonomiste, kojima je predmet ovog rada svakidašnji posao, bilo je kako i na koji način umjetnicima jednostavnim i njima razumljivim jezikom približiti i pojasniti nešto što im je daleko i strano. Pri svemu tome trebalo je imati na umu posebnosti umjetničke struke u odnosu prema drugim strukama i posebnost samih umjetnika iako se u primjeni poreznih propisa, odnosno po poreznom položaju bitno ne razlikuju od ostalih poreznih obveznika.

Potreba za ovim radom također je rezultat sveobuhvatnih promjena u poreznom sustavu, nastalih u razdoblju od osamostaljenja Republike Hrvatske do danas. Provedenu poreznu reformu označilo je donošenje novih zakona o oporezivanju dohotka i dobiti, ali i promjene u oporezivanju prometa proizvoda i usluga, odnosno uvođenje poreza na dodanu vrijednost.

Potpuno novi porezni sustav uzrokovao je u provedbi dosta teškoća gotovo svim poreznim obveznicima, a posebice umjetnicima koji do tada nisu morali tako ozbiljno i odgovorno voditi brigu o svojoj poreznoj obvezi, niti su po prirodi svoje struke bili u to upućeni.

Cilj i svrha ovog rada jest prikaz svih poreza u Republici Hrvatskoj koji su izravno ili neizravno vezani za obavljanje umjetničke djelatnosti kako bi se svima onima koji su porezni obveznici olakšalo snalaženje u ispunjavanju porezne obveze, ali i u ostvarivanju određenih prava.

Najznačajniji porezi s kojima se susreću umjetnici u obavljanju svoje djelatnosti jesu porez na dohodak i porez na dodanu vrijednost, te se u radu najviše pozornosti pridaje tim načinima oporezivanja. Oporezivanje porezom na dobit u umjetničkoj je djelatnosti vrlo rijetko (u Poreznoj upravi Ispostave Centar, gdje je najviše poreznih obveznika umjetnika u odnosu na ostale ispostave, nema ni jednog obveznika poreza na dobit) te se u tom dijelu teksta ne pojašnjavaju detaljnije sve odredbe zakona. Pregled ostalih poreza prikazan je na sažet i kratak način kako bi se korisnici samo upoznali s postojanjem tih poreza u svezi s kojima je njihov porezni položaj jednak položaju svih ostalih poreznih obveznika.

Osim poreznih propisa pojašnjeni su i pojedini carinski propisi vezani za obavljanje umjetničke djelatnosti (uvoz, izvoz materijala, radova, umjetničke opreme, instrumenata i sl.) jer se rad i djelovanje velikog broja umjetnika sve više širi izvan granica Republike Hrvatske.

U tekstu se također prikazuju porezne stope (dohodak i PDV) te odnos pojedinih država (financiranje, sponzorstva, donacije) prema umjetničkim djelatnostima, odnosno prema umjetnicima. U većini zemalja postoje određena rješenja glede umanjenja porezne osnovice, priznavanja troškova, primjene nižih poreznih stopa, te poreznih pogodnosti za one koji na bilo koji način potpomažu umjetnost.

Temeljni pristup pri pisanju teksta bila je jednostavnost, sažetost i mogućnost primjene u praksi. Stoga se u posebnim prilozima daje sve ono što bi trebalo detaljnije pojasniti, ali bi sadržajno znatno opteretilo osnovni tekst.

Preporuke i zaključci proizašli iz ovog rada trebali bi ponajprije poslužiti svima onima koji obavljaju umjetničku djelatnost, ali i stručnim osobama koje obavljaju poslove vezane za oporezivanje. Istodobno rad može biti podloga za rješavanje uočenih nejasnoća ili nedorečenosti u samim propisima kako bi se što je više moguće uklonile teškoće u provedbi i za porezne obveznike i za djelatnike porezne uprave.

Autori projekta su Zdravka Barac, Vesna Brdovnik, Božo Lelas, Marija Živković (Ministarstvo financija, Porezna uprava, Središnji ured), Vladimir Batestin (Ministarstvo financija, Carinska uprava), Rene Hadjina (Ministarstvo financija, Porezna uprava, Ispostava Centar), Ivančica Markovčić (Ministarstvo kulture), Marko Stanić (Hrvatska zajednica samostalnih umjetnika) te Danijela Kuliš, dr. Katarina Ott i dr. Predrag Bejaković (Institut za javne financije).

Za pokretanje projekta i potpunu financijsku potporu zaslužan je mr. Božo Biškupić, ministar kulture. Zahvaljujemo i nekolicini umjetnika koji su iznošenjem osobnih iskustava omogućili bolje uočavanje stvarnih poreznih problema s kojima se umjetnici susreću. Međutim, pri takvim kontaktima često je bilo govora o nezavidnome materijalnom položaju umjetnika, neriješenim problemima radnih prostora i teškoćama s kojim se umjetnici susreću u svom svakidašnjem radu pri čemu nisu ključni porezni problemi.

Sam rad koncipiran je na način da se veća pozornost pridaje poreznim problemima pojedinaca (fizičkih i pravnih osoba), a manje se obrađuju porezni problemi ustanova u kulturi. Pretpostavlja se da u ustanovama postoje stručni ljudi (ekonomisti, pravnici, računovođe) koji bi trebali poznavati važeće propise vezane za obavljanje njihove djelatnosti.

Odgovarajuću pomoć (savjetodavnu) umjetnici bi trebali dobiti u svojim strukovnim udrugama u kojima bi valjalo osposobiti osobe koje bi pratile donošenje novih, ali i učestale promjene postojećih propisa. Kako se u svakidašnjem radu nerijetko pojavljuju specifični problemi za koje je u postojećim zakonskim propisima često teško odrediti pravilno rješenje, trebalo bi uspostaviti čvršće veze sa službenicima Porezne uprave, bilo na nižoj razini (u ispostavama, bilo u Središnjem uredu Porezne uprave koji će pomoći u njihovu rješavanju.

Projekt je izrađen u Institutu za javne financije u prosincu 1998. godine. Naručitelj je Ministarstvo kulture RH koje je djelomično i financiralo samu izradu.

 
 
Na vaše računalo pohranili smo kolačiće (cookies) kako bi vam pružili bolje korisničko iskustvo.
Smatra se da je korisnik pristupom na stranice www.ijf.hr dao svoju privolu na korištenje kolačića. Više informacija